Bakterije pripadaju majčinom mleku. Nisu slepi putnici koji su se krišom ukrcali s bradavice dojke ili s bebinih usana, nego su se nalazile u tkivu dojke.
Šta dakle da kažemo o hranjenju na bočicu? Kako veštačka hrana za bebe utiče na mikrofloru u povoju? Modni trendovi u hranjenju beba hiroviti su kao i u dužini suknje. Još pre nego što je hranjenje na bočicu postalo raspoloživa mogućnost, majke su mogle da pribegnu rešenju koje ih je izbavljalo dojenja – unajmljivanje dojilja bilo je relativno često pre XX veka, pri čemu su se trendovi i u ovome smenjivali među društvenim klasama slično kao i u hranjenju veštačkom hranom za bebe u toku prošlog stoleća. U nekom trenutku smatralo bi se neprikladnim da aristokratkinje doje svoju decu, da bi u nekom drugom opet žene iz radničke klase uzimale svojim bebama dojilje, dok se elita vraćala dojenju rođene dece.
Krajem XIX i početkom XX veka dojilje su ostale bez posla jer se rasprostranilo hranjenje na bočicu kao praktičnija alternativa. Staklene bočice, koje je lako sterilisati, gumene cucle, koje se lako peru, i adaptirano kravlje mleko u prahu pretvorili su nadoknadu iz potrebe u lako pristupačnu mogućnost po izboru. Broj žena koje doje svoju decu naglo je opao. Dok je 1913. godine sedamdeset posto žena dojilo svoje novorođenče, 1928. je ovaj procenat pao na pedeset posto, a pri kraju Drugog svetskog rata na dvadeset pet posto, da bi najnižu tačku dosegao 1972, kad je iznosio svega dvadeset dva posto. Posle više desetina miliona godina otkako sisari doje svoje potomstvo, ljudska vrsta je za svega jedno stoleće gotovo potpuno prestala da hrani svoje mlade majčinim mlekom.
Posle više desetina miliona godina otkako sisari doje svoje potomstvo, ljudska vrsta je za svega jedno stoleće gotovo potpuno prestala da hrani svoje mlade majčinim mlekom.
Ako je zadatak oligosaharida i živih bakterija u majčinom mleku da hrane tek zasejanu bebinu crevnu mikrofloru i menjaju je u skladu s potrebama organizma dok beba raste, kakve su posledice hranjenja na bočicu po bebine mikrobe? Mleko iz bočice je najčešće kravlje. Uprkos ljudskom uplitanju u poslednjih deset hiljada godina, kravlje mleko je evoluiralo da bude idealna hrana za telad i njihove mikrobe. Crevna mikroflora jednog teleta drastično se razlikuje od crevne mikroflore ljudskog mladunčeta, budući da živi od dvaput prežvakane trave, a ne od ostataka mesa i povrća poluprobavljenih u tankom crevu. Kao hrana ljudskog novorođenčeta kravlje mleko ima mnogo nedostataka – bebama koje se prehranjuju kravljim mlekom često nedostaju minerali i vitamini do te mere da obolevaju od skorbuta, rahitisa i anemije. Savremena veštačka hrana za bebe dopunjava se mnogim ključno važnim sastojcima, ali obično ne sadrži imunoćelije ni antitela, oligosaharide ni žive bakterije.
Najupadljivija razlika u crevnoj mikroflori beba hranjenih na bočicu jeste broj bakterijskih vrsta. Bebe koje uopšte nisu dojene imaju u crevima oko pedeset posto vrsta više, posebno iz porodice peptostreptokoka (Peptostreptococcaceae), kojima pripada i opasni patogen klostridija dificile. Ako klostridija dificile zavlada, ona može da uzrokuje nezaustavljivu dijareju i smrtonosna je kod dece zastrašujuće često. Dok klostridiju dificile nosi svega jedna petina beba koje su hranjene isključivo majčinim mlekom, među bebama od rođenja hranjenim na bočicu ovaj patogen nose gotovo četiri petine njih. Verovatno je da mnoge bebe dobiju klostridiju dificile u porodiljskoj sali, a što duže borave u bolnici, to je veća verovatnoća da će se zaraziti ovim patogenom.
Bebe koje uopšte nisu dojene imaju u crevima oko pedeset posto vrsta više, posebno iz porodice peptostreptokoka, kojima pripada i opasni patogen klostridija dificile.
Dok je velika raznovrsnost mikroba kod odraslih pokazatelj dobrog zdravlja, za bebe važi obrnuto. Strogo biran skup vrsta odgajen u prvim danima bebinog života, uz pomoć bakterija mlečne kiseline iz majčine vagine i oligosaharida iz majčinog mleka, važan je, po svemu sudeći, za zaštitu novorođenčeta od infekcija i dovođenje njegovog tek rođenog imunskog sistema u borbenu gotovost. Čak i kombinovanje dojenja s hranjenjem na bočicu povećava nepoželjnu brojnost mikrobnih vrsta, među kojima se nalazi i klostridija dificile, i stvara mikrofloru po sastavu negde između one kakvu imaju isključivo dojene bebe i isključivo veštački hranjene bebe.
Odlomak iz knjige “10% čovek”, Alana Kolin, Laguna 2016.
Ključ zdravlja i sreće drže mikrobi koji žive u našem telu.
“Fascinantno istraživanje o preplitanju života ljudi i mikroba.“ Newsweek
Vodič o mikrobiomu za početnike.
Gojaznost, autizam, problemi s mentalnim zdravljem, sindrom razdražljivih creva, alergije, autoimunska oboljenja, rak – da li rešenje za epidemiju svih ovih savremenih bolesti leži u našim crevima?
Svako od nas je samo deset posto čovek. Na svaku našu ćeliju dolazi po devet slepih putnika – nas ne čine samo meso i kosti nego i bakterije i gljivice. I vi ste više „oni“ nego vi.
Samo u vašoj utrobi živi više od stotinu biliona mikroorganizama – a mi smo sve doskora mislili da naši mikrobi nisu važni. Najnovija naučna istraživanja govore da mikrobi upravljaju našim telom i bez njih nam je nemoguće da budemo zdravi.
Alana Kolin otkriva kako naša lična kolonija mikroba utiče na našu telesnu težinu, imunski sistem, mentalno zdravlje, pa čak i izbor partnera. Pred vama je jedno novo shvatanje bolesti našeg doba – njihov koren leži u narušenim najosnovnijim i najdugotrajnijim odnosima u kojima ljudska vrsta uopšte ima udela: odnosima s našim mikrobima.
Rasvetljavajući mnoga pitanja na koja mapiranje ljudskog genoma zasad još nije pružilo odgovor, knjiga 10% čovek u potpunosti menja naša shvatanja o ishrani, savremenim bolestima i medicini. Dobra strana priče leži u tome što, za razliku od naših ljudskih ćelija, svoje mikrobe možemo da poboljšavamo, a ovde možete da saznate kako. Život, i vaše telo, nikada vam više neće izgledati isto kao pre.
„Priručnik za novi, zdrav način da budete prljavi… Pročitajte ga – zavolećete svoj mikrobiom.“ Newsweek
„Opčinjavajuća tema za razmatranje… Alana Kolin stavlja na preispitivanje ono što je stvarno zdravo u vreme kada je zdrav život toliko u modi.“ Philadelphia Inquirer
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Nema komentara.