Najčešće greške kojima kočimo razvoj inteligencije sopstvene dece

Kada je inteligencija i njeno podsticanjeu pitanju, postoji čitav niz primera tipičnih grešaka modernih roditelja i verujemo – voleli biste da znate gde grešite. Pa spomenimo neke najbanalnije.

pametno deteNemoj ovo, nemoj ono, nemoj sada, nemoj onda, pazi – pašćeš, pazi – nemoj… Koliko samo često u jednom danu na ovakav način korimo svoju decu? Verovatno mnogo puta jer ne želimo da nam se deca udare, da padnu, da zaplaču … a time ne samo da im ne damo da budu deca već im ne dopuštamo da razvijaju svoju inteligenciju!

Reč je o najbalnijim dečjim porivima – kada se popnu na krevet deca bi da skaču. „Ne, nemoj da skačeši – pašćeš, uništićeš krevet, odmah siđi!”

- Advertisement -

Deci je dosadno i baš bi se rado malo vrtela oko svoje ose. „Vidi mama, ha ha, vrtim se, jeee” … „Prestani odmah, zavrteće ti se, pašćeš”… I skačemo odmah na njih da ih zaustavimo, i naravno, odvrtimo!

Jedan od primera je i onaj kada roditelji šetaju sa svojim detetom uz ulicu, a ono uporno odlazi na rub i balansira, uprkos svim silnim upozorenjima kako bi ga mogao zgaziti auto.

Ili – dete otupljeno sedi u fotelji ispred televizora, pa počinje lagano da lupa nogom po rubu, pa još, pa jače i još jače. I naravno, odmah ga neko opominje. „Zašto lupaš nogom, nemoj to da radiš, molim te”.

Ili još gore, dete u fotelji počinje da se ljulja i lupa glavom u naslon. Dosadno mu je, a roditelj na takvu akciju već pomišlja da dete možda nije baš svoje. Da nije normalno, jer ko bi normalan lupao glavom u naslon sve jače i jače! A ono zapravo samo zamišlja neku svoju imaginarnu liniju i odbija se od nje da bi je opet dosegnulo. Kada mu dosadi, ono svoju liniju pomeri malo više i počinje udarati još jače. U tom trenutku u detetovom telu se aktiviraju svi mišići i to ne samo fizički, već te radnje radi mozak koji pomiče i kontroliše mišiće što je dodatna stimulacija za razvoj neurona u mozgu. Neurona koji se, uzgred rečeno, najbrže razvijaju do sedme godine života.

I tu leži čitava fama, a pojašnjenje smo našli kod najpametnijih stručnjaka – članova Mense.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

4 Komentara

  1. Opet suprotno prof Zoranu Milivojevicu! Opredelite se: za Mensu i Montesori ili za prof Milivojevica!!

    • Nisu suprotni, čak naprotiv, treba da skače, ali ne po Vašoj glavi. To što je vaše dete nevaspitano, ne znači da će postati član Mense.

  2. Tu se ne radi o mojoj volji ili mrzovolji: jednostavno, dete može ozbiljno da se povredi, i to tako da ostanu tragične posledice za čitav život, ako uopšte i preživi pad naglavačke sa kreveta ili tobogana. Kako ja onda da nastavim život???? Zato, pametnjakovići i savetodavci, pravite svoju decu pa ih bacajte kako vam se sviđa.

  3. Cini mi se da su neki ovaj clanak shvatili previse bukvalno.
    U parkicu, kad vidim neko malo smotanije dete, uvek pomislim da ga roditelji nisu pustali da sam ispituje koliko moze i da uci polako. I uglavnom sam u pravu. Bas sinoc posmatram decaka od jedno 4 godine kog majka ljulja na ljuljasci a zatim mu pomaze da se popne i spusti sa tobogana. Razumem strah da ce se udariti, ali moras polako da ucis dete i da mu prepustas da radi samo ono sto je vec naucilo. I da mu verujes da moze, to je itekako bitno. Naravno da sa godinu i po neces da ga pustis samog na tobogan, ali ces iz dana u dan lagano da popustas stisak

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img