Najčešće greške kojima kočimo razvoj inteligencije sopstvene dece

Kada je inteligencija i njeno podsticanjeu pitanju, postoji čitav niz primera tipičnih grešaka modernih roditelja i verujemo – voleli biste da znate gde grešite. Pa spomenimo neke najbanalnije.

inteligencija deceInteligencija naime ne zavisi samo od broju neurona – odnosno, ona nije uzrokovana samo genetskim potencijalom već i važnim vezama između neurona – takozvanim sinapsama koje se razvijaju samo do detetove sedme godine života. Razvijanjem neurona, održavajući neurone živima, i stvarajući nove veze između njih povećava se sama inteligencija deteta. Drugim riječima – mozak koji je stimulisan prirodnim dečjim „nestašlucima” ne dozvoljava izumiranje neurona!

Dakle, kada mozak ima više neurona, logično je i da je pametniji od onog čiji neuroni izumiru. A oni izumiru ukoliko se mozak ne trenira – ukoliko se ostavi ispred televizora, tableta, monitora, da polako upija informacije bez ikakve fizičke (re)akcije. I to je celo objašnjenje (ne)inteligencije!

- Advertisement -

Postoji i čitav niz drugih primera tipičnih grešaka modernih roditelja i verujemo – voleli biste da znate gde još grešite. Pa spomenimo još neke najbanalnije.

Pre nego što se beba rodi, uređuje se njegova/njena sobica ili kutak u kojem će prvih nekoliko meseci beba boraviti. Biraju se boje – nežno plave, nežno roze… A zapravo, kako kažu u Mensi, bebi u tom razdoblju treba šarenilo! Nežne boje ne samo da neće primetiti (posebno onih prvih par nedelja kada još ni ne vidi dobro) i takva dosadna slika u bebinom mozgu neće stimulisati ništa jer nema nikakvog kontrasta!

Beba raste pa mama i tata počinju sve više da je dižu – uz obavezno držanje glavice tako da beba često nema ni milimetar prostora da je pomakne unazad. A to je isto velika greška jer bi glavica trebalo držati skroz lagano kako bi beba imala mogućnost da jača mišiće i razvija važne neuronske veze u svom mozgu. Kod tako malih beba, što je takođe velika greška, mama uglavnom pazi da bebu diže nežno i ljulja je nežnim pokretima i sva se uznemiri kada tata to radi malo grublje i malo žešće. A upravo je to način da beba (naravno, ne treba je tresti i bacati u vazduh) počinje da uči aktivnije pokrete kako bi njen mozak počeo brže da stvara sinapse i prilagođava se pokretima kakve će i sama uskoro počinjati da pravi.

Roditelji jako često greše i ako svojoj bebi ne daju da puzi po neravnim terenima (isključivo u sterilno čistoj sobi!) jer beba svojim dlanovima opipava i time razvija važne centre u svom mozgu. Nakon toga sledi geganje, hodanje, skakanje, vrtenje – pokreti koji stvaraju gomilu novih sinapsi. Pa tako opet dolazimo na početak ove priče.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

4 Komentara

  1. Opet suprotno prof Zoranu Milivojevicu! Opredelite se: za Mensu i Montesori ili za prof Milivojevica!!

    • Nisu suprotni, čak naprotiv, treba da skače, ali ne po Vašoj glavi. To što je vaše dete nevaspitano, ne znači da će postati član Mense.

  2. Tu se ne radi o mojoj volji ili mrzovolji: jednostavno, dete može ozbiljno da se povredi, i to tako da ostanu tragične posledice za čitav život, ako uopšte i preživi pad naglavačke sa kreveta ili tobogana. Kako ja onda da nastavim život???? Zato, pametnjakovići i savetodavci, pravite svoju decu pa ih bacajte kako vam se sviđa.

  3. Cini mi se da su neki ovaj clanak shvatili previse bukvalno.
    U parkicu, kad vidim neko malo smotanije dete, uvek pomislim da ga roditelji nisu pustali da sam ispituje koliko moze i da uci polako. I uglavnom sam u pravu. Bas sinoc posmatram decaka od jedno 4 godine kog majka ljulja na ljuljasci a zatim mu pomaze da se popne i spusti sa tobogana. Razumem strah da ce se udariti, ali moras polako da ucis dete i da mu prepustas da radi samo ono sto je vec naucilo. I da mu verujes da moze, to je itekako bitno. Naravno da sa godinu i po neces da ga pustis samog na tobogan, ali ces iz dana u dan lagano da popustas stisak

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img