Najlepša imena za devojčice iz srpske tradicije

Ako želite da vaša ćerka nosi tradicionalno i danas retko srpsko ime, onda će vas ova lista oduševiti!

Poslednju deceniju ili dve u Srbiji su popularna što kraća i neobičnija imena za devojčice kao što su: Lea, Mia, Lara, Una, Dunja, Ema, Tea… ali i ona „aristokratskog“ porekla poput Anastasije, Helene, Sofije…

Ovakva, što neobičnija, svetski aktuelna i moderna imena nažalost prete da potpuno potisnu ona koja su se vekovima davala devojčicama u Srbiji. Iako su mnoga od tih retkih imena proslavila velike i moćne žene srpske i svetske istorije, preti im potpuno nestajanje iz naših imenoslova.

- Advertisement -

U tekstu se ne bavimo imenima isključivo srpskog porekla, nego onim koja su postojala u Srbiji od davnina, koja su se u narodu odomaćila i bila prihvaćena kao tradicionalna, narodna.

Anka – staro ime u značenju „milost, zahvalnost“. Ovo ime potisnule su njegove varijante poput Ana i Anja. Poznata u našoj istoriji je Anka Pomodarka, kako su je zvali, princeza iz dinastije Obrenović. Bila je ćerka Jevrema Obrenovića i Tomanije, pisac i organizatorka prvih srpskih salona u svom domu u Beogradu.

Bisera – u značenju „biser, svetlucava, dragocena“… Ime je upisano u kalendar Srpske pravoslavne crkve. Bisera Vukotić poznata je svetska glumica – u Italiji znana kao Olga Bisera. Rođena je u Mostaru, Fakultet dramskih umetnosti pohađala je u Beogradu, a sa 25 otišla u Holivud. Poznata je i naša Bisera Veletanlić.

Delfa – ime grčkog porekla u značenju „more, morska“. Najznačajnija Srpkinja, poreklom Hercegovka, sa ovim imenom bila je Delfa Ivanić, srpska slikarka, dobrotvorka i zajedno sa Nadeždom Petrović idejni tvorac Kola srpskih sestara.

Žanka – izvedeno od Žan(a)+ka u značenju „božanstvena“. Najpoznatija je, svakako, velika srpska glumica Žanka Stokić.

Julka – ime grčkog porekla u značenju „blistava“. Varijante ovog imena su Jula, Julijana, Julija, Juca… Poznata je Julka Hlapec Đorđević, jedna od najobrazovanijih žena 20. veka. Bila je srpska književnica, feministkinja, kritičarka, filozof, prevodilac i intelektualka koja je sa samo 24 godine doktorirala, u Beču 1906. godine.

- Advertisement -

Kosara – jedno od najranije zabeleženih slovenskih ženskih imena. U svom korenu nosi reč „kosa“ i time odražava želju roditelja da im kćer ima bujnu i lepu kosu, koja je vekovima jedan od najizraženijih simbola ženstvenosti i ženske lepote. Osim u Srbiji, zastupljeno je i u Makedoniji i Bugarskoj. Danas se ovo ime izuzetno retko daje devojčicama po rođenju.

Najpoznatija Kosara u istoriji bila je Teodora-Kosara, ćerka cara Samuila, a supruga Jovana Vladimira. Još jedna Kosara – Bobić, bila je velika ljubav srpskog pesnika Velimira Rajića.

Mitra/Dmitra – u značenju „kreativna, duhovno snažna, poštena, nezavisna, sposobna da prebrodi sve poteškoće u životu i da voli čista srca“. Mitra Mitrović bila je srpska književnica, aktivistkinja Ženskog pokreta i osnivač lista Žena danas.

Prodana – staro slavenosrpsko zaštitno ime. Nadevalo se onom detetu koje je od boga dato kao zamena za starije koje je stradalo.

Roksanda – često ime u srpskim narodnim pesmama, izvedeno od Roksana u značenju „svetla, sjajna – svetlo, zora“. Jedina poznata Srpkinja koja danas nosi ovo ime je naša modna kreatorka Roksanda Ilinčić.

Čarna – Staro ime u značenju „očaravajuća, crna“.

- Advertisement -

 

Izvor: lovesensa

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img