Nastavnici u Finskoj – prijatelji i vodiči kroz učenje, a ne predavači i roboti

Veliki broj mladih ljudi se odlučuje za nastavničke studije, ali samo oni najbolji uspeju da upišu i završe studije i dobiju ovaj "posao iz snova".

U Finskoj, nastavnici ne drže klasična predavanja svojim đacima, ne daju testove i ne propituju za ocenu, ne daju domaće zadatke sve do sedmog razreda, a i posle sedmog domaći zadaci smeju da oduzmu od slobodnog vremena đaka najviše 1 sat, ne stresiraju učenike, nemaju fiksni raspored časova, ne donose svoje probleme i frustracije u školu, ne teraju decu da sede više sati u klupama. Školski dan u nižim razredima traje oko 4 sata sa pauzama od 15 minuta između časova, koje uvek i obavezno provode napolju. Posle ove pauze, koncentracija je bolja i mozak je “osvežen”. U Finskoj, rekla bih, obrazovanje ne ide u širinu, već u dubinu i u tome je upravo ta veličina ovog sistema.

Pročitajte i: Prvi školski dan u Finskoj: Umesto firmirane, za đaka – polovna garderoba

- Advertisement -

Nikome u Finskoj nije imperativ dugo sedenje u školi, umor i psiho-fizičko iscrpljivanje. Svi se slažu da velika količina slobodnog vremena i igre posle škole, u mlađem uzrastu, doprinosi razvoju kreativnosti i stvaranju analitičkog mišljenja kod dece. Ako se deca ne igraju, ne mogu ni da uče. Na Malti, u Holandiji, Engleskoj i Škotskoj, osnovna škola počinje sa 5 godina, a Finci o takvoj vrsti uzurpiranja bezbrižnog detinjstva imaju veoma loše mišljenje. U Americi školski dan u mlađem uzrastu traje duplo duže nego u Finskoj, a đaci ipak pokazuju mnogo niže rezultate od finske dece. Zašto? Finci na to imaju odgovor…”Manje je više!”. Takođe, u Americi se škole koriste i kao dnevni boravak, jer roditelji ne vole da im deca budu sama kod kuće, pa deca često borave u školama od 7 – 17 h. Finci, naprotiv vole da osamostaljuju svoju decu, i u Finskoj je pravilo da deca posle 7 godina imaju punu zrelost da budu sama kod kuće. Naravno, i u Finskoj postoje boravci, ali ih retko ko koristi. Deca u Finskoj posle dolaska kući, ako su sama, mogu da odu u jedan od bezbroj klubova, gde se igraju, druže…postoje i razni sportski klubovi, muzički…itd, a koji su svi podržani od strane finske vlade, pa su veoma jeftini za roditelje.

„U Finskoj, nastavnici ne drže klasična predavanja svojim đacima, ne daju testove i ne propituju za ocenu, ne daju domaće zadatke sve do sedmog razreda, a i posle sedmog domaći zadaci smeju da oduzmu od slobodnog vremena đaka najviše 1 sat.“

Školska godina u Srbiji počinje u septembru, a u Finskoj polovinom avgusta, u Srbiji do sredine juna, u Finskoj do početka juna. Pored ovog raspusta, u Finskoj ima još nenastavnih dana…dve nedelje ( Božić i Nova godina) i nekoliko dana za Uskrs.

Školska 2014/2015 godina u finskim osnovnim školama počinje 12. avgusta 2014.
27. septembar 2014. – radna subota
Jesenji raspust : 20 oktobar – 26. oktobar 2014.
Prvo polugodište se završava 20. decembra 2014.
Prvo polugodište ima 92 radna dana.

Zimski raspust 20.decembra 2014. do 3. januara 2015.
Praznik za Uskrs je od 3. aprila 2015. do 6. aprila 2015.
Školska 2014/2015 godina u finskim osnovnim školama, završava se 31. maja 2015.
Drugo polugodište ima 98 radnih dana
Ukupno 190 radnih dana.

Zakonodavstvo u Finskoj definiše i nedeljni broj časova u zavisnosti od uzrasta.
1 i 2. razred – 20 č. nedeljno
3. i 4. razred – 23 č. nedeljno
5. i 6. razred – 24 č. nedeljno
7. 8. i 9. razred – 30 č. nedeljno

spot_img

Najnovije

Istina o Labubu, naizgled običnoj igrački: Svi se pitaju zašto je svet poludeo za plišanim privescima

Standardna figura (privezak) može da košta oko 7.000 dinara, dok unikatni, kolekcionarski ili limitirani primerci dostižu dvostruko ili trostruko višu cenu.

Nacionalno telo za akreditacije: Dozvoljeno polaganje ispita, nastave, odbrane završnih radova u uslovima blokade

Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) obavestilo je visokoškolske ustanove da je Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta usvojila predlog da se u uslovima blokada akreditovanih prostorija visokoobrazovnih ustanova dozvoli izvođenje ispita, nastave, konsultacija i odbrana radova – završnih, master i doktorskih disertacija.

„Koliko rade, velika im je plata“, „Da nešto vrede, ne bi radili u školi“, „Ko neće da radi, knjižicu, pa napolje“…

Kada sledeći put napišete komentar i iskalite svoj bes na nastavnicima, razmislite da li gađate u srce problema. Jer taj problem je toliko veliki da smo svi postali deo njega.

Da li bi deci trebalo POTPUNO zabraniti društvene mreže?

Neki donosioci politika u Evropskoj uniji i tehnološki lideri sve više podržavaju jedan predlog: potpuno zabraniti deci ispod određenog uzrasta da koriste društvene mreže.

Obrazovanje bez barijera: Nastavak podrške resursnim centrima širom Srbije

Udružene snage za unapređenje inkluzivnog obrazovanja u Srbiji

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img