Veliki broj mladih ljudi se odlučuje za nastavničke studije, ali samo oni najbolji uspeju da upišu i završe studije i dobiju ovaj “posao iz snova”.
U Finskoj, nastavnici ne drže klasična predavanja svojim đacima, ne daju testove i ne propituju za ocenu, ne daju domaće zadatke sve do sedmog razreda, a i posle sedmog domaći zadaci smeju da oduzmu od slobodnog vremena đaka najviše 1 sat, ne stresiraju učenike, nemaju fiksni raspored časova, ne donose svoje probleme i frustracije u školu, ne teraju decu da sede više sati u klupama. Školski dan u nižim razredima traje oko 4 sata sa pauzama od 15 minuta između časova, koje uvek i obavezno provode napolju. Posle ove pauze, koncentracija je bolja i mozak je “osvežen”. U Finskoj, rekla bih, obrazovanje ne ide u širinu, već u dubinu i u tome je upravo ta veličina ovog sistema.
Pročitajte i: Prvi školski dan u Finskoj: Umesto firmirane, za đaka – polovna garderoba
Nikome u Finskoj nije imperativ dugo sedenje u školi, umor i psiho-fizičko iscrpljivanje. Svi se slažu da velika količina slobodnog vremena i igre posle škole, u mlađem uzrastu, doprinosi razvoju kreativnosti i stvaranju analitičkog mišljenja kod dece. Ako se deca ne igraju, ne mogu ni da uče. Na Malti, u Holandiji, Engleskoj i Škotskoj, osnovna škola počinje sa 5 godina, a Finci o takvoj vrsti uzurpiranja bezbrižnog detinjstva imaju veoma loše mišljenje. U Americi školski dan u mlađem uzrastu traje duplo duže nego u Finskoj, a đaci ipak pokazuju mnogo niže rezultate od finske dece. Zašto? Finci na to imaju odgovor…”Manje je više!”. Takođe, u Americi se škole koriste i kao dnevni boravak, jer roditelji ne vole da im deca budu sama kod kuće, pa deca često borave u školama od 7 – 17 h. Finci, naprotiv vole da osamostaljuju svoju decu, i u Finskoj je pravilo da deca posle 7 godina imaju punu zrelost da budu sama kod kuće. Naravno, i u Finskoj postoje boravci, ali ih retko ko koristi. Deca u Finskoj posle dolaska kući, ako su sama, mogu da odu u jedan od bezbroj klubova, gde se igraju, druže…postoje i razni sportski klubovi, muzički…itd, a koji su svi podržani od strane finske vlade, pa su veoma jeftini za roditelje.
“U Finskoj, nastavnici ne drže klasična predavanja svojim đacima, ne daju testove i ne propituju za ocenu, ne daju domaće zadatke sve do sedmog razreda, a i posle sedmog domaći zadaci smeju da oduzmu od slobodnog vremena đaka najviše 1 sat.”
Školska godina u Srbiji počinje u septembru, a u Finskoj polovinom avgusta, u Srbiji do sredine juna, u Finskoj do početka juna. Pored ovog raspusta, u Finskoj ima još nenastavnih dana…dve nedelje ( Božić i Nova godina) i nekoliko dana za Uskrs.
Školska 2014/2015 godina u finskim osnovnim školama počinje 12. avgusta 2014.
27. septembar 2014. – radna subota
Jesenji raspust : 20 oktobar – 26. oktobar 2014.
Prvo polugodište se završava 20. decembra 2014.
Prvo polugodište ima 92 radna dana.
Zimski raspust 20.decembra 2014. do 3. januara 2015.
Praznik za Uskrs je od 3. aprila 2015. do 6. aprila 2015.
Školska 2014/2015 godina u finskim osnovnim školama, završava se 31. maja 2015.
Drugo polugodište ima 98 radnih dana
Ukupno 190 radnih dana.
Zakonodavstvo u Finskoj definiše i nedeljni broj časova u zavisnosti od uzrasta.
1 i 2. razred – 20 č. nedeljno
3. i 4. razred – 23 č. nedeljno
5. i 6. razred – 24 č. nedeljno
7. 8. i 9. razred – 30 č. nedeljno
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
1 komentar.