spot_img
spot_img

Naučnici: Vađenje krajnika štetno po zdravlje i treba ga izbeći ili maksimalno odložiti

Ovo je bila prva studija o dugoročnim posledicama uklanjanja krajnika, a ogroman uzorak na kome je urađena daje rezultatima ozbiljnu težinu, kažu autori a prenosi portal IFL Science.

Mada se operacija krajnika (tonzilektomija) i operacija trećeg krajnika (adenoidektomija) smatraju rutinskim operacijama koje ne ostavljaju posledice, nova, pionirska studija objavljena u časopisu JAMA pokazala je da deca kojoj su izvađeni krajnici kasnije imaju više zdravstvenih problema.

Tim naučnika sa Univerziteta u Melburnu proučavao je medicinske podatke o čak 1.2 miliona Danaca čije zdravlje je praćeno od rođenja do desete ili čak tridesete godine. Ono što su utvrdili je da su deca kojoj su krajnici uklonjeni do devete godine kasnije tri puta češće oboljevala od alergija ili infekcija respiratornih puteva – astme, gripa, upale pluća. Deca kojoj je operisan treći krajnik, dva puta češće oboljevala su od navedenih bolesti, kao i od opstruktivne bolesti pluća i konjuktivitisa.

- Advertisement -

Analiza je, takođe, pokazala da se problemi sa disanjem i hronične upale uha ili sinusa – što su najčešći razlozi za vađenje krajnika – često vraćaju nakon operacije.

Ovo je bila prva studija o dugoročnim posledicama uklanjanja krajnika, a ogroman uzorak na kome je urađena daje rezultatima ozbiljnu težinu, kažu autori.

Preporuka naučnika je da se vađenje krajnika izbegava kad god su na raspolaganju druge vrste lečenja. Takođe, ukoliko su sve druge mogućnosti iscrpljene, lekari bi trebalo da odlažu operaciju koliko god je moguće, kako bi se imunitet deteta što bolje razvio.

„Sva tri krajnika su deo limfnog sistema i igraju ključnu ulogu u normalnom razvoju imunog sistema i prepoznavanju patogena tokom detinjstva, pa ne čudi to što njihovo uklanjanje onemogućava otkrivanje patogena i povećava rizik od respiratornih infekcija i zaraznih bolesti,“ zaključak je naučnika, koji dodaju: „Sve je više rezutata istraživanja o razvoju bolesti, koji ubedljivo pokazuju da čak i mali poremećaji u razvoju fetusa i kasnije u rastu i razvoju deteta mogu imati doživotne posledice po opšte zdravlje“.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img
spot_img

Najnovije

Rezultati PISA 2025: Učenici iz Srbije ostvarili lošije rezultate nego u prethodnim ciklusima

Učenici iz Srbije ostvarili su lošiji plasman na PISA testiranju u 2025. godini iz matematike, čitanja i prirodnih nauka, u odnosu na prethodnih ciklus testiranja 2022. godine

Međunarodni dan pismenosti: Šta danas znači biti pismen

Svi znamo za 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti. Ali, da li ste se ikada zapitali kako je ovaj dan nastao i šta pismenost uopšte znači u 21. veku?

Septembarska deca – mudra i posebna od prvog dana

Septembarska deca su radoznala, mudra i uporna – mala srca puna mašte i saosećanja, koja od prvog dana osvajaju svet svojom posebnom energijom

Sve manje razgovaramo – da li „neizgovorene reči“ menjaju i naš mozak

Istraživanje koje je obuhvatilo više od 2.000 ljudi pokazuje da sa svakom narednom godinom dnevno izgovaramo oko 300 reči manje, a pad je najizraženiji među mlađima od 25 godina.

Kako se prijaviti na esDnevnik: Vodič za roditelje korak po korak

Ocene, izostanci, domaći zadaci, napomene nastavnika i informacije o školskim obavezama danas su roditeljima dostupni putem portala Moj esDnevnik.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Ja,moj brat i moja ćerka smo živi dokaz da ova priča nema veze sa pameću.Naši krajnici su bili bolesni i činili su nam život lošijim.Sada živimo jedan bolji i kvalitetniji život,a nikada nismo imali poslije operacije ni upalu pluća,a ni alergije.Prije operacije ćerka je morala žvakati rezance iz supe i buditi se noću da udahne vazduh.Sada je presretna,jer ne može vjerovati da joj se to više ne dešava.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img