Ispostavlja se da su sve to beskrajno vežbanje skala i sva ta ponavljanja imali neverovatne efekte na vaše umove.
Adorable little girl having fun playing the piano
Ako su vas roditelji ikada upisali na muzičke lekcije dok ste bili dete, verovatno ste se jednom ili dvaput posvađali sa njima oko toga. Možda niste hteli da idete; možda vas je mrzelo da vežbate. Imamo loše vesti: bili su u pravu. Ispostavlja se da su sve to beskrajno vežbanje skala i sva ta ponavljanja imali neverovatne efekte na vaše umove.
Psihološke studije nastavljaju da otkrivaju sve više dobrobiti koje muzičke lekcije imaju za razvitak uma. Jedna sveobuhvatna longitudinalna nemačka studija iz 2013. opisala je moć muzičkih lekcija na najjednostavniji način: „Muzika poboljšava kognitivne i ostale veštine dva puta više nego sport, gluma i ples.“ Studija je otkrila da deca koja pohađaju muzičke lekcije „imaju bolje kognitivne sposobnosti i ocene u školi, bolju savest, otvorenija su i ambicioznija.“ I to je samo početak.
Sledeća lista je samo primer velike količine neuroloških dobrobiti koje učenje muzike može doneti. S obzirom na tu veliku raznolikost, zabrinjavajuće je to što u ovoj zemlji još uvek postoje deca koja u svojim školama ne dobijaju visokokvalitetno muzičko obrazovanje. Svako dete bi trebalo da ima jednaku šansu za uspeh.
1 Muzičke lekcije poboljšavaju čitanje i verbalne sposobnosti
Nekoliko studija je otkrilo jaku vezu između sposobnosti obrade visina tona i obrade jezika. Istraživači sa univerziteta Nortvestern su otkrili da se u osnovi usvajanja jezika nalazi pet veština: fonološka svest, percepcija govora tokom buke, percepcija ritma, slušna radna memorija i sposobnost učenja zvučnih obrazaca. Pregledajući niz longitudalnih studija, otkrili su da se svaka od tih veština vežba i jača muzičkim časovima. Deca kojoj su nasumično dodeljeni muzički treninzi zajedno sa treningom čitanja imala su mnogo bolje rezultate od one koja su primila druge oblike nemuzičke stimulacije, poput slikanja ili drugih vizuelnih umetnosti. Morate se osećati loše zbog te dece kojima su nasumično dodeljeni časovi umetnosti.
2 Muzičke lekcije poboljšavaju matematičko i prostorno-vremensko rezonovanje
Muzika je duboko matematičke prirode. Matematički odnosi određuju intervale u skali, raspored dirki i ritmiku. Zbog toga nije ni čudo što deca koja pohađaju visokokvalitetne časove muzike takođe imaju tendenciju da postignu bolje rezultate iz matematike. To je zbog poboljšanih apstraktnih prostorno-vremenskih veština koje mladi muzičari stiču. Prema tekstu napisanom za PBS Education, ove veštine su od vitalnog značaja za rešavanje problema sa više koraka koji se javljaju u „arhitekturi, inženjerstvu, matematici, umetnosti, igri i posebno u radu sa računarima.“ Sa ovim koristima i onima kojea su vezane za sposobnosti čitanja i verbalne sposobnosti, mladi muzičari mogu u velikoj meri pomoći sami sebi da uspeju u bilo kojem polju za koje se odluče.
3 Muzičke lekcije poboljšavaju uspeh u školi
U studiji iz 2007. godine, Kristofer Džonson, profesor muzičkog obrazovanja i muzičke terapije na Univerzitetu u Kanzasu otkrio je da su „osnovne škole sa vrhunskim muzičkim obrazovnim programima postigle oko 22% više bodova iz engleskog i 20% više bodova iz matematike na standardizovanim testovima u poređenju sa školama sa nekvalitetnim muzičkim programima.“ Kanadska studija iz 2013. godine otkrila je isto. Svake godine su mereni uspesi, i uvek su prosečne ocene učenika koji su birali muziku bile više od onih koji su birali druge vannastavne programe. Iako nijedna od ovih studija ne može nužno dokazati uzročnost, obe naglašavaju snažnu korelativnu vezu.
4 Muzičke lekcije povećavaju IQ
Iznenađujuće, iako je muzika pre svega emocionalna umetnička forma, muzički trening zapravo donosi veći dobitak akademskom IQ-u nego emocionalnom IQ-u. Brojne studije su otkrile da muzičari uglavnom imaju veći IQ od ljudi koji se ne bave muzikom. I iako ove lekcije ne garantuju nužno da ćete biti pametniji od ljudi koji se nisu bavili muzikom, definitivno su vas učinile pametnijima nego što biste bili bez njih.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
VERBATORIA NOVI SAD – mesto gde upoznajemo sebe, otkrivamo urođene talente i postajemo krojači svoje sreće!
Svaka donešena odluka je deo životnog iskustva. Lepog ili manje lepog, ali svakako korisnog. Ono što više izaziva nelagodu jeste neizvesnost pre nego što saznaš da li je odabir bio...
Nema komentara.