Nemojte forsirati i učiti svoju decu da moraju da dele svoje stvari

Svi roditelji imaju jedan cilj – odgojiti dete koje će izrasti u čoveka koji će biti osetljiv na tuđe potrebe, koji će znati da primeti druge ljude i njihova osećanja i želje.

Kada forsirate dete da deli svoje samo zato što je to drugo dete jako poželelo, znate li kako to zvuči u dečjem uhu? Odnosno, kakvu lekciju vaše dete tada uči?

Nemojte forsirati i učiti svoju decu da dele svoje stvari. To je lekcija koju deca ili neće shvatiti kako treba ili neće uopšte shvatiti, a govorimo o deci vrtićkog i predškolskog uzrasta.

- Advertisement -

Svi roditelji teže tome da nauče svoje dete, da ga podstaknu da se druži s drugom decom i da se s njima lepo igra, što u prevedenom, dečjem značenju zapravo znači da roditelji svoju decu žele da nauče da dele.

“Međutim, ako ste ikada videli na delu minimalno troje dece vrtićkog uzrasta kako se igraju u pesku, sigurno ste svedočili tome da se sve troje uhvatilo za jedno te istu igračku, iako ih je njih još barem osam ležalo sa strane. Ali oni su se svađali samo oko jedne i njih dvoje plakalo je zbog toga. U takvim situacijama roditelji su ti koji deci žele usaditi osećaj i potrebu deljenja. Ali, znate šta? Roditelji to uopšte ne bi trebalo da rade zato što takve lekcije decu tog uzrasta neće naučiti onome čemu se roditelji nadaju.”, napisala je dr. Laura Markam, autorka knjige “Peaceful Parent, Happy Siblings”. .

Svi roditelji imaju jedan cilj – da odgoje dete koje će izrasti u čoveka koji će biti osetljiv na tuđe potrebe, koji će znati da primeti druge ljude i njihove osećaje i želje.

U vrtićkom uzrastu deca jednostavno razmišljaju drugačije nego odrasli ljudi. To ne znači da će mala deca zauvek ostati mala i da će se večno ponašati kao deca. Ne – deca u ovom uzrastu za početak moraju da spoznaju svoje potrebe. Da bi mogli da shvate potrebe drugih ljudi/dece, moraju na svojoj koži naučiti kako je to. Sebičnost nikada nije bila vrlina, ali ako ćemo dete učiti, u tom svom mladom dobu kada je još uvek potpuno nesvesno kako funkcioniše svet i društvo, ako ćemo ga forsirati da uvek ima osećaj za tuđa osećanja – kada će naučiti da ceni i na prvo mesto stavlja svoja osećanja? Ako ćete od deteta stalno tražiti da svoje daje, samo zato što bi to bilo lepo i zato što drugo dete to nešto jako želi, gde ćete tada postaviti svoje dete? Neće li ono onda biti zbunjeno?

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img