Ona koja se zove Mama

Neverovatna, dirljiva priča iz životinjskog sveta...

Ko je majka? Priroda određuje da nam je mama ona koja nas rodi, ali kada se desi da nje nema – mama je ona koja nas odgaja. Priroda je i to odredila – i ne dozvoljava da zaboravimo.

Priča sa jedne farme pokazuje da je moć ljubavi daleko iznad razlika koje nas vrste donose.

- Advertisement -

„Jedan farmer čuo je da njegovi psi svaku noć laju, pa je postavio kamere kako bi saznao u čemu je problem i šta/ko uznemirava njegove životinje tokom noći. Kada je narednog dana pogledao snimljen materijal – imao je i šta da vidi. Neverovatan prizor!

Svake večeri, od kada im novu kravu, na njegovu farmu dolazio je jedan leopard – i to svake noći da poseti kravu koja bi reagovala na čudan način – polizala bi glavu leoparda. Farmer nije mogao da shvati o čemu se radi, pa je ovo prijavio bivšem vlasniku krave koja se sad nalazi kod njega.

Tada je saznao neverovatnu priču. Kada je leopard koji posećuje njegovu farmu imao samo 20 dana njegova mama je uginula. Kako bi nastavio da živi – krava mu je davala svoje mleko i odgojila ga. Od tad leopard smatra ovu kravu svojom majkom i zato svakog dana/večeri dolazi da je vidi.“

(preuzeto/prevedeno)

spot_img

Najnovije

Istina o Labubu, naizgled običnoj igrački: Svi se pitaju zašto je svet poludeo za plišanim privescima

Standardna figura (privezak) može da košta oko 7.000 dinara, dok unikatni, kolekcionarski ili limitirani primerci dostižu dvostruko ili trostruko višu cenu.

Nacionalno telo za akreditacije: Dozvoljeno polaganje ispita, nastave, odbrane završnih radova u uslovima blokade

Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT) obavestilo je visokoškolske ustanove da je Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta usvojila predlog da se u uslovima blokada akreditovanih prostorija visokoobrazovnih ustanova dozvoli izvođenje ispita, nastave, konsultacija i odbrana radova – završnih, master i doktorskih disertacija.

„Koliko rade, velika im je plata“, „Da nešto vrede, ne bi radili u školi“, „Ko neće da radi, knjižicu, pa napolje“…

Kada sledeći put napišete komentar i iskalite svoj bes na nastavnicima, razmislite da li gađate u srce problema. Jer taj problem je toliko veliki da smo svi postali deo njega.

Da li bi deci trebalo POTPUNO zabraniti društvene mreže?

Neki donosioci politika u Evropskoj uniji i tehnološki lideri sve više podržavaju jedan predlog: potpuno zabraniti deci ispod određenog uzrasta da koriste društvene mreže.

Obrazovanje bez barijera: Nastavak podrške resursnim centrima širom Srbije

Udružene snage za unapređenje inkluzivnog obrazovanja u Srbiji

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img