On nema koncentraciju da sedi duže od 15 minuta, još uvek upada u reč odraslima, ne pazi na sebe i ne zna da broji do 100. Neka slova prepoznaje, ali ne zna da čita.

Foto: Pixabay
Dragi čitaoci, započeli smo novu rubriku “Faktor iznenađenja” u saradnji sa Razvojnim centrom za decu i odrasle “Faktor”, koji okuplja vrsne stručnjake koje se bave razvojem dece – psihologe, pedagoge, defektologe, pedagoge, psihoterapeute, stručnjake za sportsku psihologiju i unapređenje spoljne podrške na razvojnom putu deteta u sportu. Prva pitanja već nam stižu, a ukoliko i sami imate neko, pišite na imejl: nsfaktor@gmail.com, a naša redakcija i stručnjaci iz “Faktora” će se potruditi da vam izađu u susret.
PITANJE
Poštovani,
Sledeće godine moj sin kreće u prvi razred. Moram priznati da sam zabrinuta.
On nema koncentraciju da sedi duže od 15 minuta, još uvek upada u reč odraslima, ne pazi na sebe i ne zna da broji do 100. Neka slova prepoznaje, ali ne zna da čita.
Knjiga ga uopšte ne zanima, iako smo se trudili da mu čitamo i da ga zainteresujemo.
Što se odvajanja od nas tiče, on jedva čeka da upozna nove drugare i učitelja/cu.
Ali voli da se gura sa dečacima i nije svestan da može da se povredi, pa kada pomislim na odmor obuzme me jeza.
Da li mogu nekako da pomognem sebi pre svega, da ne bih svoje strahove prenela na njega?
A i kako preporučujete da provedemo vreme do septembra? Šta da učimo?
ODGOVOR
Poštovana, period koji je pred Vama, polazak deteta u školu, je i novi životni ciklus koji nosi razne izazove… na kraju ovog ciklusa odnosno na kraju školovanja Vi dobijate zrelog, mladog čoveka. Ali kako proći ceo ciklus da bi krajnji ishod bio uspešan i za dete i za roditelja? Nije tako strašno, ali je ozbiljno i odgovorno… Pošto razmišljate o predstojećim obavezama i sagledavate ih sa raznih strana, meni to govori da ste Vi odgovoran roditelj. Ali, to ne znači da treba da ste i opterećeni niti preplašeni. Možda Vas je sada i informacija da se predškolski program “rasterećuje” jos više uzbunila i smatrate da nemate podršku u institucijama od kojih ste to očekivali. Bez obzira na spoljne okolnosti, bitna je vaša porodična, unutrašnja posvećenost. Zvučace malo otrcano, ali strpljenje, podrška i podsticaj koji dajete i koji ćete davati detetu kad pođe u školu su zaista najdelotvornije strategije. Naravno, i mnogo ljubavi…
A sada i malo konkretnije o Vašim dilemama. Pažnja dece tog uzrasta je oko 20-ak minuta. Ona se održava i razvija raznim igrama i u svakodnevnim situacijama. Važno je podsticati dete da započetu aktivnost dovrši, bez obzira o čemu se radi. Ako jede, da završi obrok i onda prelazi na sledeće. Ako se igra određene igre, neka to bude onda samo to. Kad ne želi vise, ili da skloni za sobom igračke ili da ih organizuje kako bi se kasnije moglo nastaviti igrati istom igrom nakon neke druge aktivnosti. Ukratko, za održavanje pažnje i usmeravanje na sadržaj onoga što radi a što utiče na udubljivanje, tj koncentraciju, važno je “neseckanje” i neprekidanje misli, radnje… Ali nakon 20-tak minuta koliko je vreme trajanja pažnje, pozeljno je da se smenjuju aktivnosti ili da se napravi neki kratak predah i onda – na novi krug aktivnosti. To podrazumeva i poštovanje detetovog angažovanja i neprekidanje od strane odraslog kao npr: da dete donese vode nekom, pa da doda daljinski za tv ili već bilo koji “posao” koji mu odrasli zada (jer se udobno smestio :)…) u vreme dok je on posvećen svojoj aktivnosti. Kroz igru, crtanje, seckanje, lepljenje, bojenje.. .dete razvija i pažnju ali i priprema ruku za upotrebu olovke i ovladavanje njome sto predstavlja razvoj fine motorike šake i prstiju. Ujedno dete i savladava kontrolu nad olovkom i papirom jer razvija pravilnu koordinaciju između misli, oka i ruke. Tako će lakse ovladati pisanjem i razviti lep rukopis. Kroz ovakve aktivnosti razvijaju se elementi grafomotorike koji su preduslov pisanju i ovladavanju slovima. O svojim igrama i rukotvorinama dete treba da “izveštava” roditelje iz sledećih razloga: iznosi svoje utiske, zapažanja, želje…daje objašnjenja, postavlja pitanja, traži odgovore…sve to predstavlja razvoj komunikacijskih veština i pravilnog govora. Kroz taj razgovor roditelj uvek dobije neki pozitivan efekat za razvoj deteta. Osim što se oseća uvaženo i voljeno, ono razvija interakciju i komunikaciju kao sastavne elemente socijalizacije. Usvaja pravilno izgovaranje glasova, reči i formiranje rečenica. Razvija mišljenje i saznanja jer dobija razne odgovore kao i pitanja o kojima treba da promisli.
Sve su ovo sastavni delovi redovnog vaspitanja i brige o deci, ali i prava, odlična priprema za život i školu. Znači da Vi već puno toga “urađenog” u pripremi deteta za školu imate i radite na tome…. Što se brojeva tiče i matematičkih operacija, i na njima možete da poradite kroz svakodnevne situacije. Recimo, da dete izbroji članove porodice i da postavi sto za svakog… da nauči relacije – veće, manje, ispred, iza – kroz igre stavljanja nekog predmeta po kući ili igre sakrivanja. Nije važno da zna da broji do 100, nego da usvoji pojam broja odnosno količine koji taj broj predstavlja. Za početak škole je važno da ima formiran pojam bar o brojevima do 5, poželjno do 6… brojite stvari po kući, upoređujte čega ima više ili manje… Što se knjiga tiče, ne odustajte, čitajte mu svaki dan ali i razgovarajte o pročitanom. Stavljajte ga u situacije junaka i razgovarajte kako on to doživljava, kako vrednuje, kako bi se on poneo u takvim situacijama i sl., ali mu i Vi predočite kako biste se Vi poneli. Sve je to u funkciji vaspitanja a kroz priče možete i da vidite kako će se snaći za vreme odmora u školi, na treninzima ili kada je bez vas.
Nadam se da ste se u ovom odgovoru pronšsli i da će Vam biti od koristi. Srdačan pozdrav.
Danijela Jovanović, pedagog
Razvojni centar za decu i odrasle “Faktor”, Novi Sad
www.nsfaktor.com
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Infantilnost – stanje kada ponašanje ličnosti ne odgovara uzrastu
Infantilnost – nezrelost čoveka, zastoj u razvoju ličnosti koja se ispoljava kroz ponašanje ko ne odgovara očekivanom za određeni uzrast. Infantilni ljudi nisu samostalni u odlukama i postupcima, kod njih...
Gabor Mate, Gordon Nojfeld: Roditeljstvo je pre svega odnos, a ne veština koju treba steći
Da roditeljstvo uspe, potrebna su tri sastojka: zavisno biće kojem je potrebna briga, odrasla osoba voljna da prihvati tu odgovornost i dobra funkcionalna privrženost deteta za odraslu osobu. Najkritičniji od...
Harvardsko istraživanje otkriva šta roditelji mentalno jake i otporne dece rade drugačije
Naučnici sa Odseka za pedagogiju Univerziteta Harvard sproveli su 2020. godine nacionalno istraživanje o roditeljstvu. Ono što je studija pokazala je da jedan određeni stil roditeljstva oštećuje samopouzdanje i samopoštovanje...
Dečiji psiholog savetuje kako da pomognete anksioznom detetu
Dr Robert D. Fridberg je klinički psiholog i profesor univerziteta Palo Alto, kao i direktor Pedijatrijskog centra za bihejvijoralnu zdravstvenu pomoć. Ovo su njegovi saveti roditeljima čija deca pate od...
Nema komentara.