Posebna mama

Sigurno ste čuli za decu sa posebnim potrebama. Najneadekvatniji, da ne kažem najgluplji termin koji se koristi. E, ta deca imaju mamu. Posebnu. To je ona koju gledaš razrogačeno dok joj se dete otima i misliš da ne vidi tvoj pogled. Vidi. Njeno dete ima “posebnu” potrebu da vidi, čuje, razume, trči…al ne može. Ona […]

Sigurno ste čuli za decu sa posebnim potrebama. Najneadekvatniji, da ne kažem najgluplji termin koji se koristi. E, ta deca imaju mamu. Posebnu.

To je ona koju gledaš razrogačeno dok joj se dete otima i misliš da ne vidi tvoj pogled. Vidi. Njeno dete ima “posebnu” potrebu da vidi, čuje, razume, trči…al ne može. Ona vidi kad vučeš svoje dete za rukav i šapućeš mu da se skloni. Vidi i kad se praviš da ih ne gledaš u tramvaju. I kad zahvaljuješ Bogu što nisi na njenom mestu. I pravi se da ne vidi. Ona pažljivo bira poklon detetu svog prijatelja. I pita se, naravno da se pita, zašto njeno dete ne može da čita iz te knjige ili trči u tim sandalicama. Ona odavno ne oseća umor. Nikada je ne boli glava. Sve stiže. Smeje se. Voli sex. Ne potcenjuje život. Nosi sunčane naočare i kad je oblačno. Ne plače. Ne računa se ono kad odvrne sve slavine u kupatilu da je niko ne čuje. Ni ono kad joj suze sprže trepavice pre spavanja. Nju ćeš teško slomiti. Ona ne prezire muža ako ne zarađuje dovoljno jer zna sve životne cene u dinar. Ona je najlepša na susretu generacije. Ona gleda kroz prozor na roditeljskom sastanku dok učiteljica priča jer se ništa ne odnosi na njeno dete. I ostaje posle roditeljskog. Ona je utrenirana kao specijalac. Ne smeta joj kiša. Voli kad sve utihne. Često se pita gde je pogrešila. Ne veruje u srećan kraj. Ona priča sa neznancima kao da ih zna čitav život. Nju je teško voleti. Ona ne zna kad je dosta, al zna kad je kraj. Ona je tebi posebna, a sebi sasvim obična.

Piše: Branka Dragišić, defektolog i porodični terapeut u edukaciji.

- Advertisement -

Izvor: Bane Lola

spot_img

Najnovije

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Deca mnogo više uče kad im omogućimo da slede svoju radoznalost

Jednostavno rečeno, kad omogućimo deci da slede svoju radoznalost i interesovanja, ona mnogo više uče. A dok uče mnogo više, ona postaju bolja u učenju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img