• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Tuča roditelja na vaterpolo utakmici u Beogradu: Kompleksi ili lečenje bolesnih ambicija?

17. 01. 2019 |

Dr Đorđe Ćurčić, psihijatar i jedan od priznatih sportskih psihologa Srbije objašnjava kako bi roditelji trebalo da se ponašaju prema svojoj deci koja se bave sportom

Tuča roditelja na vaterpolo utakmici u Beogradu: Kompleksi ili lečenje bolesnih ambicija?

Tuča roditelja mladih vaterpolista Partizana i Beograda ponovo je povukla na površinu stare probleme srpskog sporta. Tačnije jedan veliki problem, nazvan BOLESNE AMBICIJE.

U sportu, pogotovo dečijem, gde se još ni ne može naslutiti da li bi neko mogao da bude vrhunski as, trebalo bi da bude manje pritisaka, tenzija, kompleksa, ambicija, nego kada se dođe u profesionalne vode.

Ali, dok je u celom zapadnom svetu tako, kod nas je to drugačije. Roditelji pritiskaju svoju decu da treniraju sve više kako bi bili bolji i uspešniji, nerviraju se kad odigraju loše utakmicu, dele savete mimo trenera, a neretko su spremni i da se pobiju na utakmici bilo sa sudijom, koji je nešto loše dosudio njegovom detetu, bilo sa roditeljima protivničkih igrača.

Cela ta situacija ponovo donosi sav mulj i gnoj srpskog sporta, koji bi trebalo da bude nešto zabavno i lepo za decu.

Doktor Đorđe Ćurčić specijalista psihijatrije i sportski psiholog, koji radi mentalnu pripremu sa vrhunskim srpskim sportistima (kajakši, rvači)  objašnjava za Telegraf koliko poguban uticaj na decu može da ima ovakvo ponašanje roditelja. Takođe, on daje i savete kako se ponašati prema detetu koje trenira.

– Za pocetak, deca se uključuju u sport zbog druženja, ljubavi prema sportu, zdravlja, zabave, putovanja.  To su prirodni i zdravi dečiji motivi, koje bi roditelji trebalo da podrže i neguju, a ne da ih kvare svojim ambicijama.

– Ima roditelja koji su nezinteresovani za treninge i takmičenja svoje dece, i oni nisu dobar model ponašanja. ipak, posebno u poslednje vreme, kod nas su sve češći tzv. fanatični roditelji. Oni često previše štite svoje dete , u svemu traže nepravdu, postavljaju se kao “lažni treneri” koji negoduju kod sudija, dobacuju svojoj deci, često i saigračima i protivnicima. Nažalost, ovakvim ponašanje prave ogromnu štetu svojoj deci.

– Pokušavaju da preuzmu kontrolu nad sportskim životom svoga deteta, žive svoj život i “leče svoje ambicije” kroz sportski život deteta. Dete oseća ogroman pritisak, prepoznaje u takmičenju, a kasnije i treningu izvor frustracije, beži od sporta i trenira jedino zato štom mu to takvi roditelji nameću.

– Ono što je verovatno i najvažnije, roditelji su uzor svojoj deci i deca, često i nesvesno kopiraju ponašanje roditelja.Možemo samo da zamislimo kako će se ponašati dete koje kopira svoje roditelje koji viču, napadaju, optužuju i tuku se na tribinama.

– Tako se prave agresivni mladi ljudi, a došli da treniraju baš da bi se “sklonili” od takvih stvari. Roditelji su modeli, uzori i moraju se dostojanstveno ponašati da deca ovakve modele ne bi preuzela i odrasla u agesivne pojedince, koja često imaju i različite probleme u mentalnom funkcionisanju i zdravlju.

– Roditelji bi trebalo da razmisle o ovome i koriguju svoje ponašanje, a dok nisu sigurni da će imati kontrolu svojih impulsa, ne trebaju ni da odlaze da takmičenja.

Preporuke za komunikaciju sa detetom nakon treninga/utakmice:

*Bio si odličan, čestitam ti na velikom zalaganju.

*Sjajno si se borio tokom cele utakmice. Koncentracija ti je zaista bila na nivou.

*Izuzetno sam zadovoljan tvojim ponašanjem prema saigračima/treneru/suparnicima na utakmici.

* Imaš sjajan tim koji ume da zapne onda kada je najteže i najpotrebnije.

Ako nešto od ovoga nije tačno, naravno nemojte govoriti detetu, ali pustite trenera da to koriguje, a vi svojim primerom pokažite kako treba.

Dr Đorđe Ćurčić je specijalista psihijatrije zaposlen na  klinici “Dr Laza Lazarević” na Kliničkom centru Srbije. Inače član je Udruženja za medicinu sporta Srbije, u čiji je rad aktivno uključen, kao i Evropskog koledža sportskih nauka i Udruženja psihijatara Srbije. Doping kontrolor Antidoping agencije Republike Srbije od njenog osnivanja, kao doping kontrolor bio učesnik Olimpijskih igara u Londonu 2012.

Radio kao košarkaški sudija 12 godina, a zatim kao timski doktor u KK FMP i KK Crvena Zvezda 6 godina. Posebno polje interesovanja su mentalni problemi sportista i rekreativaca, izgaranje na poslu, kao i motivacija.

(D. Stojmenović)

Izvor: Telegraf 

Podeli tekst:
Tagovi :ambiciozni roditelji, bolesne ambicije, dr Đorđe Ćurčić, psihijatar, psihologija sporta, sport za decu, tuča roditelja

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Vedrana Rudan: Moja djeca i ja

Mesto gde se stvaraju šampioni

Psihijatar: Napadi besa kod dece postoje dokle god postižu svoj cilj

Deca oslikala hokejaški teren u akciji “Bojimo led”

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Pandemijske lekcije: Zbog više vremena sa porodicom, deca su bolje nego pre korone!

Pandemijske lekcije: Zbog više vremena sa porodicom, deca su bolje nego pre korone!

Anketiranje dece pokazalo je da su se tokom meseci provedinih u karantinu zbog pandemije osećala manje anksiozno nego ranije. Kada su ih pitali da navedu nešto što im se svidelo u...

10 preporuka kako da vodite razgovor sa detetom o seksualnom nasilju

10 preporuka kako da vodite razgovor sa detetom o seksualnom nasilju

Razgovor sa detetom o seksualnom nasilju treba da bude osmišljen kroz igru, bez zastrašivanja i pretnji. Treba da prati dete i da zadovolji njegovu potrebu za sigurnošću. Roditelji imaju puno...

Samopoštovanje i samoispoljavanje – sržne potrebe svakog deteta

Samopoštovanje i samoispoljavanje – sržne potrebe svakog deteta

Naše detinjstvo ne mora da bude savršeno da bismo bili u dovoljnoj meri dobro prilagođeni odrasli...

Autonomija – osećaj da smo dovoljno bezbedni da smelo iskoračimo u svet

Autonomija – osećaj da smo dovoljno bezbedni da smelo iskoračimo u svet

Autonomija je sposobnost da se odvojimo od roditelja i funkcionišemo nezavisno kao i drugi ljudi naših godina. To je sposobnost da napustimo roditeljski dom, stvorimo vlastiti život, identitet, te vlastite...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪