spot_img

Prof. dr Tatjana Černigovska: „Ne počinjite suviše rano sa učenjem dece“

Vrhunski naučnik Tatjana Vladimirovna Černigovska u svom predavanju „Кako naučiti mozak da uči“ govori o tome zašto dečaci i devojčice uče na različite načine i o tajnama koje će proces učenja učiniti lakšim i razumljivijim.
Tatjana Černigovska
Tatjana Černigovska

Psiholingvista, neurobiolog

Savremene mame i tate počinju sa razvojem svojih mališana bukvalno od pelena, ali ispostavilo se da to nije sasvim ispravno. Mnogo je važnije dobro iskoristiti resurse koje imamo. Psiholingvista, neurobiolog, profesor na Petrogradskom državnom univerzitetu, gostujući predavač na američkim i vodećim zapadnim fakultetima, vrhunski naučnik Tatjana Vladimirovna Černigovska u svom predavanju „Кako naučiti mozak da uči“ govori o tome zašto dečaci i devojčice uče na različite načine i o tajnama koje će proces učenja učiniti lakšim i razumljivijim.

- Advertisement -

Ne počinjite prerano da učite dete

Za decu je veoma važno da počnu da uče na vreme. Glavna muka današnjeg deteta je u sujetnim roditeljima. Кad mi kažu: „Ja sam svoga sina počeo da učim da čita sa dve godine“, odgovorim: „Budalaština!“ Čemu to? Sa dve godine on ne može to da radi. Njagov mozak nije spreman za to. Ako ga izdresirate, on će, naravno, čitati, možda čak i pisati, ali naš zadatak nije to.

„Budalaština!“ Čemu to? Sa dve godine on ne može to da radi. Njagov mozak nije spreman za to. Ako ga izdresirate, on će, naravno, čitati, možda čak i pisati, ali naš zadatak nije to.

Brzina razvoja kod dece je vrlo neujednačena. Postoji termin „uzrast zrelosti za školu“. Radi se o ovome: jedno dete ima sedam godina, i drugo dete ima sedam godina, ali jedno ide u školu, jer je njegov mozak za to spreman, a drugo treba da se još godinicu igra kod kuće s medom pa tek onda da sedne u školsku klupu.

Prema zvaničnim podacima, više od 40% naše dece ima poteškoće sa čitanjem i pisanjem kad završe četvrti razred. Čak i u sedmom razredu ima učenika koji slabo čitaju. Кod takve dece sav kognitivni kapacitet mozga se troši na savladavanje slova. Stoga, čak i kada pročita tekst, dete nije razumelo njegov smisao, a svako pitanje u vezi s temom samo ga zbunjuje.

„Ako kod deteta ne razvijete sitnu motoriku, nemojte se posle žaliti da mu ne radi mozak.“

Razvijajte sitnu motoriku

Pred nama je vrlo težak zadatak: nalazimo se na prelazu između čoveka koji je pisao krasnopisom i čitao obične knjige, i čoveka koja čita hipertekst, uopšte ne ume da piše, čak sve manje i kuca tekstove, barata ikonicama. Važno je razumeti da je to drugi čovek i da ima drugačiji mozak. Nama odraslima taj drugi mozak se dopada i sigurni smo da u tome nema nikakve opasnosti. Ali ima. Ako malo dete, kad krene u školu, ne uči da piše, vežbajući fine, filigranske pokrete olovke, ako u vrtiću ništa ne vaja, ne seče makazama, ne prebira perle – njegova sitna motorika ostaje nerazvijena. A upravo to utiče na funkciju govora. Ako kod deteta ne razvijete sitnu motoriku, nemojte se posle žaliti da mu ne radi mozak.

Fina motorika: Prstići se igraju, a mozak – vežba

spot_img

Najnovije

Osmeh i iza osmeha: Radionica o empatiji i podršci za srednjoškolce

Ponekad je nekome potrebno samo da ga saslušamo, uključimo u razgovor ili pokažemo da nije sam. Ne možemo promeniti sve ljude i sve okolnosti, ali možemo promeniti način na koji se odnosimo prema drugima.

Osvrni se u sebi: Radionica o toleranciji za srednjoškolce

Ne možemo birati u kakvom ćemo se svetu roditi, kakve ćemo ljude sretati i koliko ćemo se međusobno razlikovati. Ali možemo birati kako ćemo se prema drugima odnositi.

Otvoren konkurs za stipendije izuzetno nadarenim učenicima i studentima za 2026/2027. godinu

Prijave se ove godine podnose isključivo elektronskim putem, a rok za podnošenje onlajn prijava je od 7. do 22. novembra 2026. godine.

Strategije ne leče povrede koje nanosi vršnjačko nasilje

Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.

„Šta planiraš posle?“: Kako pomoći osmaku koji još ne zna šta želi da upiše?

Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img