Slušajte muziku i naučite decu da to rade
Savremene neuronauke aktivno proučavaju mozak u trenutku kada na njega deluje muzika. Sada znamo da kada je muzika prisutna u ranom dobu čovekovog razvoja, to u velikoj meri utiče na strukturu i kvalitet neuronske mreže. Кada opažamo govor, odvija se vrlo složena obrada fizičkog signala. Decibeli, intervali udaraju u naše uvo, ali to je sve fizika. Uvo sluša, a mozak čuje. Učeći se muzici, dete se navikava da obraća pažnju na detalje, razlikuje zvukove i dužine. E baš tada se formira najfinija neuronska mreža.
Ruski neurolog: Najveći problem današnje dece su njihovi prstići
Ne dozvolite mozgu da se ulenji
Nisu svi ljudi na našoj planeti geniji. Ako dete ima loše gene, onda se tu ništa ne može. Ali čak i ako su geni dobri, to nije dovoljno. Može od bake da se nasledi izvrstan Steinwayov klavir, ali sviranje na njemu mora da se nauči. Isto tako, dete može da nasledi brilijantan mozak, ali ne bude li se razvijao, formirao, brusio, glačao – nikakva vajda, propašće. Mozak se ukiseli ako nema kognitivnog opterećenja. Ako legnete na krevet i ležite tako šest meseci, više nećete moći da ustanete. Isto to se događa s mozgom.
Mozak se ukiseli ako nema kognitivnog opterećenja. Ako legnete na krevet i ležite tako šest meseci, više nećete moći da ustanete. Isto to se događa s mozgom.
„Mislim da je svakom čoveku jasno da bi Šekspir, Mocart, Puškin, Brodski i drugi izvanredni umetnici pali na jedinstvenom državnom završnom ispitu. Pali bi i na IQ testu. Šta nam to govori? Samo to da IQ nema nikakvog značaja, jer niko ko nije sišao s uma ne sumnja u Mocartovu genijalnost.“