Psihički razvoj bebe u maminom stomaku

Kako emotivno stanje majke utiče na njenu bebu u stomaku, i kroz koje sve faze budući roditelji prolaze tokom devet meseci trudnoće

Faza realnosti
Tokom poslednjih meseci trudnoće, budući roditelji sve realističnije doživljavaju svoju bebu. U ovoj fazi, domovi se preuređuju, kupuju se stvari za buduću bebu, i biraju se imena. Oba roditelja su u velikoj meri upoznata sa procedurama pre i nakon porođaja. Širi porodični krug je sve uključeniji u iščekivanje prinove.

Uticaj maminih emocija na bebu
U periodu trudnoće, većina žena razmišlja o tome da li i na koji način njeno emocionalno stanje utiče na razvoj bebe. Telesne, odnosno hormonske promene kroz koje trudnica prolazi je jedan od razloga što se trudnoća naziva „drugo stanje“. Povišena ili neujednačena emocionalnost je čest prateći efekat trudnoće. Svaka emocija koju doživljavamo, bilo da je prijatna ili neprijatna, ima svoju psihološku, fiziološku i ponašajnu komponentu. Putem fiziologije trudnice, tj. putem krvotoka, njene emocije se prenose na fetus. To se odnosi i na prijatne, kao i na neprijatne emocije. Naravno, to ne znači da žena tokom trudnoće treba da bude „pod staklenim zvonom“, bežeći od neprijatnih emocija, jer svi oni svakodnevni stresovi koje doživljava, i koje prevazilazi, ne ostavljaju trajnog traga na njoj, pa ni na njenoj bebi. Međutim, hroničan stres (partnersko ili porodično nasilje) ili jaka trauma (saobraćajna nesreća, napad, prirodne nepogode..) mogu dovesti do drastičnog povećanja nivoa hormona stresa u organizmu, što dovodi do povećane pokretljivosti fetusa, i do „fetalne panike“. Nakon rođenja, ove bebe su često hiperaktvne, a mogu imati i poremećen metabolizam. Naravno, važi i obrnuto, sve ono što uvodi trudnicu u prijatna osećanja opuštenosti, ljubavi, nežnosti, takođe se preko krvotoka prenosi na bebu. Zato se trudnicama i savetuje da rade one aktivnosti koje im prijaju (slušanje muzike, boravak u prirodi i sl), kao i da traže podršku u bližem socijanom okruženju (partner, bliža i dalja porodica, prijatelji…). Sve su ovo važni izvori prijatnih osećanja koja će budućoj majci, ali i bebi mnogo značiti na pragu rođenja.

- Advertisement -

Slađana Đorđević, master psiholog, sertifikovani psihoterapeut i stručna saradnica “Škole roditeljstva Nada Lazić”.

Izvor: Prva.rs

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img