Reč koju treba da koriste svi roditelji: Psiholozi objašnjavaju kako deluje na vapitanje dece

Psihološkinja Robin Koslovic provela je godine u radu sa decom, pri čemu je primetila da neke reči zaista imaju neverovatnu moć – mogu da umire i pomažu u izgradnji otpornosti na neočekivane načine.

Ona tvrdi da je jedna reč od sedam slova toliko moćna da može potpuno da transformiše način na koji roditelji odgajaju decu, te da ima sjajan efekat. U pitanju je reč – kasnije.

Zašto je ova reč dobra za decu

Koslovic ističe da reč „kasnije“ pomaže u izgradnji emocionalne snage, a navodi i primer. Zamislite da dete traži grickalice deset minuta pre večere. Ako mu kažete „ne“, najverovatnije će imati napad besa, a ako mu dozvolite samo da biste to izbegli, šaljete poruku da strpljenje nije neophodno.

- Advertisement -

Međutim, „Baš ti se jede kolač! Sada ćemo da večeramo, pa kasnije možeš da dobiješ kolač“ je rečenica uz koju će mališan lakše pristati na čekanje jer je njegova potreba primećena i prihvaćena.

Reč „kasnije“ jako je moćna zbog:

  • Izgrađuje toleranciju na frustraciju – deca uče da je čekanje OK i da će njihove potrebe biti ispunjene kasnije.
  • Uči ih odlaganju zadovoljstva – istraživanja pokazuju da deca koja razviju ovu veštinu obično imaju bolju kontrolu impulsa i uspeh kasnije u životu.
  • Ne narušava odnos između roditelja i deteta – za razliku od oštrog ne, „kasnije“ deci stavlja do znanja da su saslušana i da su njihove želje važne.
  • Osnažuje roditelje – ova reč pomaže roditeljima da održe granice, istovremeno pokazujući toplinu i brigu.

Kada treba da koristite ovu reč

Jedna stvar je najvažnija, a to je a kada kažete „kasnije“, ne slažete dete. U suprotnom, mališan će izgubiti poverenje u vas.

Zato, ako znate da nećete imati vremena da se kasnije igrate sa detetom, nemojte da mu kažete „kasnije“, poručuje psiholog za psychologytoday.com.


Pročitajte i: Frustraciona tolerancija kod dece: Kako je razvijati i šta očekivati?


Za svakodnevne potrebe – dete traži kolačić pre večere: „Baš želiš taj kolačić! Sada ćemo da večeramo, a kasnije možeš da dobiješ kolač“.

Kod „velikih“ emocija – dete histeriše i zahteva novu igračku: „Ta igračka izgleda tako zabavno! Sada ne kupujemo igračke, ali možemo da napravimo plan koje ćemo igračke kupiti kasnije. Možemo večeras zajedno da napravimo plan“.

Za podsticanje nezavisnosti – dete želi pomoć u vezivanju cipela: „Baš se trudiš da vežeš te pertle! Pokušaj još malo sam/a, a ja ću ti kasnije pokazati kako“.

- Advertisement -

Da zaštitite svoju energiju – kada se osećate preopterećeno: „Volim da se igram sa tobom! Ali, sada moram da odmorim malo, pa ćemo se igrati kasnije“.

Ako se pitate zašto je ova reč toliko moćna, nije stvar u samo reči, već u poverenju koje gradi. Kada deca nauče da se to što ste obećali kasnije zaista i dešava, osećaju se sigurno. Razvijaju strpljenje, emocionalnu regulaciju i veruju u vašu doslednost.

Kada ne treba da koristite reč „kasnije“

Ako dete pokazuje strah, usamljenost ili duboku tugu, „kasnije“ nije dobra opcija, u tim trenucima je vaša veza sa detetom prioritet. Pokušajte sa nekom od sledećih rečenica u tim situacijama:

„Čujem da se osećaš jako uznemireno. Tu sam za tebe“.
„Ne moraš da prolaziš kroz ovo sam/a. Hajde da sednemo da razgovaramo“.

Kada je dete u nekoj nevolji, tada nije momenat za učenje strpljenju – ono najpre mora da se oseća bezbedno.

Izvor: Večernje novosti/Yumama

spot_img

Najnovije

Deca januara: tiha snaga i veliko srce

Deca rođena u januaru kriju u sebi spoj tihe snage, upornosti i neobičnih osobina.

DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?

Svi se pitaju kako će izgledati njihovo dete, ali svaki roditelj mora da čeka da se njegovo dete rodi kako bi video šta je genetika "odlučila".

Zašto Skandinavci zimi ostavljaju bebe da spavaju napolju – i šta o tome kaže nauka

U gradovima severne Finske poput Oulua, roditelji i dalje praktikuju nešto što mnogi smatraju neverovatnim – ostavljaju svoje bebe da spavaju napolju u kolicima čak i zimi, na temperaturama ispod nule.

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img