spot_img
spot_img

Šicuke – japanski način vaspitanja dece usmeren na bonton i dobre navike

Šicuke nas podseća da je svaki mali gest – „hvala“, „izvoli“, „izvini“ – korak ka stvaranju pažljive i saosećajne osobe.

U Japanu se deca od najranijih dana uče da budu pažljiva, odgovorna i obzirna prema drugima. To nije slučajno, već je rezultat posebnog pristupa vaspitanju poznatog kao šicuke (shitsuke) – procesa usvajanja dobrih navika, samodiscipline i pravilnog ponašanja.

Za razliku od mnogih zapadnih pristupa koji naglasak stavljaju na objašnjavanje i razgovor, šicuke se zasniva na svakodnevnoj praksi i ličnom primeru. Deca uče posmatranjem odraslih – kako pozdravljaju, zahvaljuju se, brinu o zajednici i prirodi. Roditelji veruju da se bonton ne uči rečima, već ponavljanjem i sticanjem navike.

- Advertisement -

Kako da ZAISTA steknete poštovanje svoje dece? Svaki roditelj tome teži


U japanskim vrtićima, na primer, deca sama pospremaju za sobom, pomažu u serviranju hrane i čiste učionice. Niko ih ne primorava – to je jednostavno deo kulture u kojoj se briga o zajedničkom prostoru i poštovanje drugih smatraju osnovom dobrog ponašanja.

Šicuke se zasniva na svakodnevnoj praksi i ličnom primeru.

Ključ šicuke pristupa je doslednost i strpljenje. Roditelji ne očekuju da dete odmah sve razume ili zapamti, ali veruju da će ponavljanje i rutina s vremenom postati prirodan deo njegovog karaktera.

Na taj način dete ne uči samo šta treba da radi, već i zašto – razvija unutrašnju motivaciju da čini dobro, a ne samo da izbegne kaznu.

Šicuke nas podseća da je svaki mali gest – „hvala“, „izvoli“, „izvini“ – korak ka stvaranju pažljive i saosećajne osobe. Deca ne postaju takva preko noći, već svakim danom, kroz primer, doslednost i ljubav.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Kako sam sa sobom?“ – radionica koja učenike uči da prepoznaju kada im je potrebna podrška

Mentalno zdravlje je stanje emocionalnog, psihološkog i socijalnog blagostanja koje utiče na to kako mislimo, osećamo i delujemo u svakodnevnom životu.

Gde se izgubilo strpljenje? Možda ga deca nisu izgubila – možda smo prestali da ga vežbamo

Često čujemo da današnja deca nemaju strpljenja. Teško čekaju, brzo odustaju kada nešto ne ide, dosada im je gotovo nepodnošljiva, a ono što žele – žele odmah. Piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Dečija nedelja 2026: Da bi deca srećna bila, ljubav i poštovanje, a ne sila!

Dečija nedelja je prilika da se glas dece čuje glasnije. Da ih pitamo šta ih raduje, šta ih plaši i šta bi želela da odrasli bolje razumeju. A zatim da njihove odgovore ponesemo sa sobom i kada se završe priredbe, radionice i svečani programi.

Kako je izgledala Dečija nedelja davne 1954

Dečija nedelja je manifestacija koja se u našoj zemlji održava od 1934. godine. Možete li da zamislite ovu manifestaciju pre 70 godina?

SOS Dečija sela Srbija povodom Dečije nedelje: Sigurno odrastanje počinje u porodici

Povodom Dečije nedelje Adrijana Vuković iz humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija podseća da sigurno odrastanje počinje odnosom u kojem se dete oseća voljeno, uvaženo i zaštićeno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img