Da li ste ikada pomislili koji talenti leže u vama, a da u životu nisu nikada došli do izražaja. Imate li bilo kakvu predstavu o tome kakvi talenti spavaju u vašoj deci? Za šta su ona stvarno sposobna, a za šta nisu?
Bavimo se svim i svačim. Ali šta je sa našim sopstvenim životom? Ko smo mi i čemu težimo? Koliko ste puta sebi postavili pitanje zašto, zbog čega ste postali takvi kakvi jeste? Ko je na vas najviše uticao; kakva iskustva su vas oblikovala? Da li ste postali ono što ste hteli da budete? Ili ono što je trebalo da postanete? Sećate li se da li ste vi birali pravac u kome ste krenuli i koji vas je doveo ovde gde ste sada? Da li su napori koje ste uložili zaista urodili plodom i doneli vam ono čemu ste težili? Ili biste radije izabrali put koji ne vodi samo u jednom pravcu, put koji pruža mogućnost primanja novih utisaka i sticanja novih iskustava? Onda biste u sebi možda razvili druge sposobnosti. Pod drugim okolnostima do izražaja bi došle vaše druge sposobnosti i vaši drugi talenti.
“Na osnovu čega znamo da u nekom detetu leže darovi kojih u drugoj deci nema? I šta se dešava sa takvim darovima ako ih niko ne otkrije, ako nikom nije stalo da se oni pokažu i ostvare do kraja?”
Danas je teško reći šta se onda, u doba kada ste bili mali, skrivalo u vama. O čemu ste maštali, čime se oduševljavali. Šta vas je pokretalo. I za šta ste sve imali dara. Da li ste ikada pomislili koji talenti leže u vama, a da u životu nisu nikada došli do izražaja. Imate li bilo kakvu predstavu o tome kakvi talenti spavaju u vašoj deci? Za šta su ona stvarno sposobna, a za šta nisu?
Pitanje glasi: Šta je zapravo talenat, posebna nadarenost? Kako nastaje? Da li su talenti urođeni? Na osnovu čega znamo da u nekom detetu leže darovi kojih u drugoj deci nema? I šta se dešava sa takvim darovima ako ih niko ne otkrije, ako nikom nije stalo da se oni pokažu i ostvare do kraja? Kad dete niko ne ohrabruje da ispoljava svoje talente, kada mu niko ne pruža podršku, taj će talenat potpuno zakržljati.
To je šteta. Koliko bi svet bio siromašniji da na njemu nisu živeli daroviti ljudi. Kako smo zahvalni tim heroji-ma istorije čiji talenat nije ostao skriven i zakopan. Armstrongu i Čaplinu, Daliju i Dizniju, Mocartu i Vagneru. Njihova dela žive u svim vremenima. Oni su sledili svoj unutrašnji zov, i niko ne zna da kaže kada su ga prvi put čuli. Šta se tačno desilo kada su taj zov prepoznali kao sopstvenu sudbinu? I šta bi se desilo da Ajnštajnovi roditelji nisu svom stidljivom i povučenom potomku dozvolili da živi u svetu mašte i satima pravi kule od karata? Da mu nastavnici nisu dozvolili da satima lupa glavu oko samo jednog pitanja? Da se nisu pomirili sa činjenicom da to dete nije u stanju da uči napamet i bez razumevanja? Kako je začuđujuće vedra ispovest ovog mislioca svetskog glasa o tajni sopstvenog uspeha. Svi oko njega bili su ubeđeni da nema neki poseban dar, da je samo „strastveno radoznao“.
Kako je to čudno. Ali na osnovu čega se može utvrditi koji se posebni darovi i talenti kriju u nekom detetu? Dar ne prati odmah i neko posebno htenje, neka posebna moć ili sposobnost. Nadarenost ili talenat najpre je samo mogućnost; tek kasnije postaje sposobnost da se donose plodovi i proizvode određene stvari i dela koji se jasno razlikuju od onoga što su drugi u stanju da u toj oblasti naprave i stvore.
Postoje eksperti, takozvani tragači za talentima, koji misle kako su u stanju da utvrde da li neko dete nosi u sebi određene potencijale. U oblasti sporta srećemo puno takvih tragača za talentima. Oni posmatraju decu od njihovih malih nogu, usredsređuju se na njihove pokrete, procenjuju njihovu volju za pobedom i izriču svoj sud. Ovi su ljudi možda u stanju da na osnovu tele-sne građe procene da li neko dete ima dobre pretpostavke za postizanje vrhunskih rezultata. Ali kad pomislimo da su, na primer, istinski veliki sportisti poput Lionela Mesija, fudbalera svetskog glasa, u detinjstvu bili sitni i nerazvijeni, onda nam postaje jasno da takve prognoze nisu pouzdane.
Naslutiti talenat u njegovoj početnoj fazi nije nimalo jednostavno; a još je teže kada se ne radi o sportu već o ranom otkrivanju muzičkog, likovnog, književnog ili saznajnog dara. Tu moramo biti mnogo pronicljiviji. Tomas Alfa Edison, na primer, jedan od najvećih pronalazača u ljudskoj istoriji, bio je najgori đak u svom odeljenju. Učitelji su smatrali da Marsel Prust nema veze sa pisanjem. Pablo Pikaso nikad nije bio u stanju da zapamti redosled slova u abecedi. Đakomo Pučini je stalno padao na ispitima, a Pola Sezana nisu primili na akademiju.
“Naslutiti talenat u njegovoj početnoj fazi nije nimalo jednostavno; a još je teže kada se ne radi o sportu već o ranom otkrivanju muzičkog, likovnog, književnog ili saznajnog dara. Tu moramo biti mnogo pronicljiviji.”
Isto tako nije lako prepoznati ni one talente koji će kasnije od dece stvoriti vodeće ljude u politici i privredi; ili ih pretvoriti u ličnosti koje će uspostaviti merila ponašanja za čovečanstvo i u svima izazvati duboko poštovanje. Ko je mogao da pomisli kako će od malog školarca Nelsona Mendele jednog dana postati velika figura svetske istorije, uporediva sa samim Mahatmom Gandijem? Onim istim Gandijem koji o godinama pro-vedenim u školi govori kao o najnesrećnijem dobu svog života. Da li je iko mogao da nasluti da se u siromašnoj albanskoj seljančici krije Majka Tereza, koja će ceo svoj život posvetiti poniženima i unesrećenima ovoga sveta?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Grešite, niti su sve žene iste, niti su svi muškarci isti. Mi biramo iste.
"Kad vidite, recimo, da ljudi ulaze iz jedne veze u drugu, iz jednog braka u drugi brak i da uvek imaju isti komentar, tipa: 'Sve su žene iste' ili 'su...
1 komentar.