Svaka reč se računa – kampanja SOS Dečija sela Srbija koja skreće pažnju na neizgovorene reči i tišinu dece izložene vršnjačkom nasilju

Cilj je da se poruka „Svaka reč se računa” čuje u što širem društvenom prostoru i podstakne razgovor među decom, roditeljima, nastavnicima i širom javnošću.

SOS Dečija sela Srbija pokreću kampanju „Svaka reč se računa”, sa ciljem podizanja svesti o značaju prevencije i sprečavanja vršnjačkog nasilja, njegovim često nevidljivim oblicima i važnosti prepoznavanja tišine kao jednog od ključnih signala da deca trpe nasilje i da im je potrebna podrška.

Prema podacima nacionalne platforme „Čuvam te” za prevenciju nasilja koje uključuje decu, od januara do maja 2025. godine zabeleženo je 648 prijava vršnjačkog nasilja. Istraživanje Saveta Evrope Nasilje u školama i dobrobit učenika u Srbiji, koje je sprovedeno u saradnji sa Ministarstvom prosvete tokom 2024, ukazuje na to da je 60% učenika doživelo bar jedan oblik vršnjačkog nasilja. Najčešći oblik viktimizacije bilo je verbalno nasilje – 50% učenika doživelo je vređanje, pretnje, ruganje ili pretnje preko interneta.

- Advertisement -

Zatim sledi socijalno isključivanje, koje je doživelo 40% učenika, bilo u neposrednom okruženju ili virtuelno, dok je fizičko nasilje doživelo 16% učenika. Stručnjaci upozoravaju da se nasilje, naročito u blažim i psihološkim oblicima, često ne prijavljuje, te je stvarni broj slučajeva verovatno znatno veći od evidentiranog.

Kampanja „Svaka reč se računa” polazi od jednostavne, ali snažne ideje: deca često ne govore o nasilju direktno. Njihov strah, nesigurnost i bol ostaju neizgovoreni, zadržani „u grlu”, u poruci koja nije poslata ili u pogledu koji traži pomoć. Tišina u ovom kontekstu nije prazna, ona nosi značenje i posledice.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели SOS Dečija sela Srbija (@sosdecijasela)

Zato je vizuelni identitet kampanje zasnovan na ručno crtanim ilustracijama grafičkog dizajnera Strahinje Stupara, tankim, dečijim linijama, praznim oblačićima za govor i blago izgužvanom papiru. Ovaj likovni izraz simbolizuje ranjivost i autentičnost dečijeg doživljaja, ali i činjenicu da deca ponekad lakše govore crtežima nego rečima. Kontrast između ručno crtanih ilustracija i jasne, digitalne tipografije dodatno naglašava poruku da svaka reč, izgovorena ili prećutana, ima težinu.

- Advertisement -

Cilj je da se poruka „Svaka reč se računa” čuje u što širem društvenom prostoru i podstakne razgovor među decom, roditeljima, nastavnicima i širom javnošću.

„Svaka reč se računa” nije samo slogan, već poziv na odgovornost i empatiju. Poziv da obratimo pažnju na ono što deca ne izgovaraju, da prepoznamo tišinu kao signal, i da zajednički stvorimo bezbednije okruženje u kojem se o nasilju govori otvoreno i na vreme.
Vršnjačko nasilje, kao i svaki oblik ugrožavanja dece i mladih, može se prijaviti i putem besplatnog i poverljivog broja telefona 116 111, koji vodi NADEL, a koji je namenjen deci i mladima, kao i odraslima koji žele da prijave nasilje ili potraže savet.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img