Tag: gojaznost

Genetičari: Boravak budućih očeva na hladnoći utiče na telesnu težinu potomaka

Sadržaj tamnog masnog tkiva razlikuje se od osobe do osobe, a švajcarskih naučnici identifikovali su jedan od mogućih faktora.

Vreme u kome se od trudnica i majki očekuje da budu manekenke

Alkohol je merljiv, baš kao i posledice koje izaziva. Anoreksija je razumljiva jer mogu da se vide posledice, ali mnogo je teže utvrditii šta je "loša slika tela" ili šta "nezadovoljstvo vlastitim telom" nači i kakvog uticaja ima na nečiji život

Intervju, Jagoda Jorga: Grickalicama i sokovima nije mesto u kući

Jagoda Jorga je doktor medicinskih nauka i supspecijalista za ishranu. Od početka karijere bavila se i naučnim istraživanjem, edukacijom mladih i lečenjem različitih oboljenja koja zahtevaju dijetoterapiju. Pored toga što je objavila preko 200 naučnih radova, Jagoda Jorga u štampanim i elektronskim medijima često govori o temama koje se odnose na ishranu. Za Detinjarije govori o sebi, o tome kako roditelji da ishranom poboljšaju zdravlje svojih mališana kao i o sistemskim problemima društva koji utiču na zdravlje naše dece.

Emocionalni razvoj: Zbog čega decu ne bi trebalo umirivati i tešiti hranom?

Navika odraslih ljudi da se prejedaju ili ne jedu kada imaju emotivne probleme, stečena je u detinjstvu, a ko je za to odgovoran i kako to može da se izbegne, savetuju psiholozi.

Gojaznost, ftalati i soja okidači za prevremeni pubertet

Danas mališani ulaze u pubertet ranije nego što je to bio slučaj sa decom pre tri decenije, potvrdila su razna istraživanja.

U Srbiji svako treće dete gojazno, blizu 80% dece ne unosi dovoljno povrća

Nutricionisti upozoravaju roditelje da ne pribegavaju brzim i najlakšim rešenjima i da se dosledno pridržavaju zabrane slatkiša između obroka
spot_img

Vesti

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas
na društvenim mrežama