Škola kao bolest: Gledaj svoja posla i budi prosek
Školski program ne prihvata različitosti, on može da trasira put samo deci sličnog nivoa znanja
Školski program ne prihvata različitosti, on može da trasira put samo deci sličnog nivoa znanja
Evo programa uništavanja obrazovnog sistema (na primeru visokog obrazovanja), koji se sastoji od sedam tačaka:
Deca nemaju iste mogućnosti za školovanje, a poreklo najviše utiče na stepen obrazovanja
Dete koje je često testirano, a ne postiže dobre rezultate, gubi samopouzdanje. To je mnogo veći problem nego loše ocene.
Očito je da ova zemlja obrazovanje još uvek tretira kao trošak, a ne kao investiciju za stvaranje društva zasnovanog na znanju i permanentnom učenju.
Od plutajuće škole u Nigeriji, do škole bez podele na polove u Švedskoj, predstavljamo vam 13 najinovativnijih škola današnjice.
Isuviše smo svikli na merenje učeničkog znanja pomoću testiranja i merenja, a umetnosti se bave značenjima, tumačenjima, kvalitetom opažaja i izraza. To ne znači da ih ne možemo ocenjivati, samo ih ne možemo ocenjivati na isti način.
Deca danas dobijaju ogromnu količinu informacija, ali, umeju li da ih praktično upotrijebljavaju kad izađu iz škole? Vodeći evropski pedagog Jesper Juul ističe kako decu u školi treba da učimo sticanju poverenja u same sebe, izražavanju i socijalnim veštinama, ali da bismo u tome uspjeli, moramo u potpunosti da promijenimo obrazovni sistem.
U Sloveniji deca polaze u prvi razred sa 6. godina. U većim selima (2.000-3.000 stanovnika) skoro svake godine u prvi razred bude upisano oko 60 prvaka. Napomenuću da svako malo veće selo ima svoju osnovnu školu iako je često udaljenost između susednih škola samo 1-2 km. Bez suvišnih komentara, zaključaka…
Sudbina jedne zemlje može da se nasluti u klupama; ona tamo stvara temelje svog društva. Ti nastavnici, profesori, obični, smrtni, slični nama, mnogi i nesnađeni u rastegljivoj tranziciji, imaju zadatak da prepoznaju potencijale tih malih-velikih ljudi i ostvare ih. Kako to da urade u Srbiji?