Školski psiholog: Biti uspešan ne znači imati sve petice u dnevniku, već biti samostalan i odgovoran
Kada se govori o nesporazumima na relaciji porodica-škola, retko se zapitamo kakve su njihove uloge u dečjem odrastanju danas.
Kada se govori o nesporazumima na relaciji porodica-škola, retko se zapitamo kakve su njihove uloge u dečjem odrastanju danas.
Mentalni stav “zasuci rukave i prioni na posao” naučen u ranom detinjstvu jedan je od najvažnijih faktora uspeha.
Nekoliko istraživanja pokazalo je da nagrade za ocene nisu dobra ideja. Deci tako motivacija za učenje postaju pokloni, a ne znanje.
Ester je zatrpana pitanjima drugih roditelja koji žele da saznaju njen recept za roditeljstvo.
Daleko su uspešniji prosečni đaci, jer pronađu svoju pasiju, pronađu ono u čemu su dobri, pa tokom života postanu genijalni na tom polju.
Poenta je da deca saznaju da su prihvaćena, voljena, cenjena i važna… i kada nisu najbolja. Ako to ne probaju na vreme, a mnogi ne dobiju priliku, kako će znati da se planeta isto vrti i kada kada kiksneš?!
Upravo ti đaci, koji su tu negde na sredini, postaju vođe. Jer im je fokus usmeren podjednako na sticanje akademskih i međuljudskih veština. Čuvena ravnoteža
Šta, onda, ako dete ne može dalje od trojke iz nekog razloga? Šta ako ne može da “ispuni sav svoj potencijal”, i roditelj strahuje da će, eto, “čistiti ulice”? Da li je rešenje u strogoći ili u pronalaženju odgovora na pitanje zbog čega je to tako?
Biti „nečiji” sin ili kćerka je psihički opterećujuće za dete, od koga okruženje očekuje da bude „dostojno” svog uspešnog roditelja, pa ovi mališani nemaju pravo detinjstvo, već su pretvoreni u dečje javne ličnosti
Svaki tinejdžer može da savlada jednostavne tehnike pomoću kojih će dostići svoj puni potencijal i unaprediti sopstveni život.