Veoma uspešni ljudi nemaju više samodiscipline od vas

Da biste postali uspešni, trik je da izaberete pravu naviku i da pronađete dovoljno discipline da je učvrstite. I to je sve. Više discipline od toga vam ne treba.

„Najrasprostranjeniji mit naše kulture: samodisciplina.“

Leo Babauta

- Advertisement -

 

Postoji to sveprisutno mišljenje da je uspešan čovek „disciplinovan“ i da vodi „disciplinovan život“.

A to je laž.

Istina je da svako od nas ima  sasvim dovoljno discipline. Samo treba da je malo pametnije usmerava i koristi.

Nasuprot preovlađujućem uverenju, uspeh nije maratonski disciplinovan rad. Za visoko postignuće  nije potrebno da neprekidno bude te disciplinovani niti da svaki vaš potez bude uvežban, a samokontrola rešenje u svakoj prilici. Uspeh je zapravo trka na kratke staze – važno je da imate disciplinu za sprint, koji će trajati sve dok se ne stvori navika da istrčite trku do kraja.

Ono što nama zapravo treba jeste navika da to nešto uradimo. A disciplina nam je potrebna samo dokle ne steknemo naviku.

Kad znamo da nam nad glavom visi posao, ali ništa ne činimo da ga završimo, često kažemo: „Da mi je samo jača disciplina.“ Ono što nama zapravo treba jeste navika da to nešto uradimo. A disciplina nam je potrebna samo dokle ne steknemo naviku.

- Advertisement -

Zoran Milivojević: Bez samodiscipline nema emocionalne inteligencije

Kad god se povede priča o uspehu, na kraju se značenja reči „disciplina“ i „navika“ preklope. I mada imaju posve različit smisao, njihova čvrsta veza je temelj postignuća – vredno radite neki posao dok na kraju on ne počne da radi za vas. Samodisciplina je u suštini pokušaj da naučite sebe da se ponašate na određeni način. Budite dovoljno uporni i prestaćete da razmišljate o tome što radite – drugim rečima, željeno ponašanje postaće vam navika. I zato kad god vidite čoveka koji deluje kao da je „disciplinovan“, vi zapravo vidite nekog ko se potrudio da stekne nekoliko životnih navika. Ti ljudi uopšte nisu „disciplinovani“, samo odaju takav utisak. Zapravo niko od nas nije takav.

A kome uopšte treba stalna disciplina? Sama pomisao da nam je svako ponašanje vežbom oblikovano i učvršćeno čini se s jedne strane neverovatno jezovitom, a s druge potpunom gnjavažom. I mada većina pre ili kasnije zaključi isto, u nedostatku boljeg rešenja udvostručujemo napor da bismo postigli nemoguće ili u potaji dižemo ruke. Čovek je isprva ogorčen dok naposletku ne postane ravnodušan.

Kad god vidite čoveka koji deluje kao da je „disciplinovan“, vi zapravo vidite nekog ko se potrudio da stekne nekoliko životnih navika.

Da biste uspeli ne morate biti disciplinovani. Tačnije, da biste bili uspešni potrebno vam je čak i manje discipline no što vam se čini, iz prostog razloga što je za uspeh važno da radite kako valja ono najbitnije, a ne da sve radite kako valja.

Da biste postali uspešni, trik je da izaberete pravu naviku i da pronađete dovoljno discipline da je učvrstite. I to je sve. Više discipline od toga vam ne treba. I kad odabrana navika postane deo vašeg života, vi ćete početi da ostavljate utisak disciplinovane osobe, mada to nećete biti. Postaćete samo neko kome se isplatilo nešto na čemu je redovno radio. Postaćete osoba koja je radi sticanja važne navike povremeno bila disciplinovana.

SELEKTIVNA DISCIPLINA VODI KA USPEHU

Olimpijski plivač Majkl Felps primer je selektivne discipline. Kad su mu kao malom postavili dijagnozu poremećaja pažnje s hiperakivnošću, vaspitač iz vrtića rekao je njegovoj majci: „Majkla ne drži mesto. Majkl ne zatvara usta… I nije nadaren. Vaš sin nikad neće moći ni na šta da se usredsredi.“ Bob Bouman, čovek koji je Majkla trenirao od jedanaeste godine, veli da je Majkl za kaznu što je bio nevaljao često boravio u delu bazena gde stoji spa-silac. Slične nestašluke pravio je povremeno i kao veliki.

- Advertisement -

Trudeći se da budete disciplinovani u pogledu jedne navike zapravo ćete davati sebi odrešene ruke da budete manje disciplinovani u drugim oblastima života.

Pa ipak, postavio je desetine svetskih rekorda. U Atini je 2004. osvojio šest zlatnih i dve bronzane medalje, a u Pekingu 2008. čak rekordnih osam zlata, premašivši i čuvenog Marka Špica. Njegovih osamnaest zlatnih medalja olimpijski su rekord u svim disciplinama. Pre nego što je okačio naočari za plivanje o klin, uz pobede na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. osvojio je ukup-no 22 medalje i stekao status najnagrađivanijeg olimpijca u svim sportovima. Govoreći o Felpsu, jedan novinar je primetio: „Da je Felps država, za poslednje tri Olimpijske igre bio bi na dvanaestom mestu po ukupnom broju osvojenih medalja.“ Danas njegova mama kaže: „Zadivljena sam Majklovom sposobnošću da se usredsredi.“ Bouman to proglašava njegovom „najjačom crtom“. Šta se tačno desilo? Kako je dečko koji „ni na šta neće moći da se usredsredi“ dotle stigao?

Felps je postao oličenje selektivne discipline.

Kako uspostaviti radne navike?

Od četrnaeste godine do Olimpijskih igara u Pekingu Felps je trenirao sedam dana nedeljno, ukupno 365 dana godišnje. Računao je da će trenirajući i nedeljom imati 52 dana treninga više od ostalih takmičara. Svakog dana pro-vodio je i po šest sati u vodi. „Kanalisanje energije jedna je od njegovih najjačih vrlina“, kazao je Bouman. Bez želje da banalizujem, ali nije preterano reći da je Felps svu svoju energiju kanalisao u jednu disciplinu koja mu je prešla u naviku – da svakodnevno pliva.

A koliko se isplati steći pravu naviku prilično je očigledno. Omogućiće vam da dostignete uspeh kojem ste težili. Ponekad se pak previđa i dodatna prednost: pojednostaviće vam život. Život će vam biti jasniji i uređeniji jer ćete znati šta treba da uradite dobro a gde možete da ošljarite. Trudeći se da budete disciplinovani u pogledu jedne navike zapravo ćete davati sebi odrešene ruke da budete manje disciplinovani u drugim oblastima života. Činjenica da ono najbitnije radite dobro oslobađa vas obaveze da brinete o svemu drugome.

Majkl Felps je ustanovio da mu na bazenu sve polazi od ruke. Pronašavši dovoljno snage da disciplinovano pliva, s vremenom je stekao naviku koja mu je izmenila život.

Odlomak iz knjige „Samo jedno je bitno“, Gari Keler i Džej Papasan, Laguna.
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Prva ljubav: „Kad srce radi bim-bam-bam-bam-bam“

Imaš li simpatiju, jesi li zaljubljen, ko ti se sviđa, sve su ovo pitanja koje deca čuju od odraslih, a da nemaju najjasniju predstavu o tome šta znače...

Srednjoškolci danas pozivaju na protest

Neformalna zajednica PULS srednjih škola pozvala je danas sve prosvetne radnike da obustave nastavu i učestvuju u protestnoj šetnji „Širimo ljubav, širimo pravdu!ˮ, koja počinje u 16 sati na Trgu republike, a završiće se kod Republičkog javnog tužilaštva.

Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu usvojio zaključke o finansiranju: Deo se tiče jednog od zahteva studenata

Prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu usvojio je zaključak koji se tiče finansiranja visokog obrazovanja, a koje je prethodno predložio ekspertski tim za finansije.

Ovo zimsko cveće izgleda prelepo, a lako se gaji

Indijska hrizantema je više od cveta - to je simbol lepote i spokoja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img