Neurologija sistema u raskoraku
Kako je nedavno u članku pod nazivnom “Šta nije u redu sa tinejdžerskim mozgom” objavio američki Volstrit Džurnal, glavna novina u našem poznavanju tinejdžerskog mozga jeste to što smo otkrili da se u procesu odrastanja udružuju dva različita neurološka i fiziološka sistema. Sve je u redu kada oni rade u sinhronizaciji. Međutim, tokom poslednja dva veka, a naročito tokom poslednjih decenija, ova dva sistema u sve većem su vremenskom raskoraku. To je iz korena promenilo proces sazrevanja i tinejdžersko doba pretvorilo u prilično problematičan period.
Prvi od ovih sistema tiče se emocija i motivacije, i tesno je povezan sa pubertetskim promenama. On aktivira delove mozga u koji upravljaju sistemom za nagrađivanje. I koji dobru i mirnu decu pretvaraju u nemoguće tinejdžere spremne da učine sve kako bi ostvarili svoje ciljeve, ispunili sve želje i iskusili sve što se iskusiti da. Samo da bi ih nekoliko godina kasnije pretvorio u prilično mirne i razumne odrasle osobe.
Reskiranje zbog vršnjaka
Novija istraživanja neuronaučnika sa Univerziteta Kornel pokazuju da adolescenti nisu tako nesmotreni zato što potcenjuju rizike. Suprotno tome, čini se da oni samo previše cene nagrade. Oni srljaju ka ostvarenju svojih želja zato što ih njihov mozak daleko više nagrađuje nego što će to činiti nakon ovog perioda. To je razlog zašto nam se kasnije čini da je sve što smo iskusili u ovom uzrastu bilo najintenzivnije – zaljubljivanje, druženja, doživljaji…
Tinejdžerske godine: Nemojte odustati od komunikacije sa detetom
A one nagrade koje tinejdžerski mozak najviše voli, jesu društvene nagrade, posebno poštovanje vršnjaka. Jedna nedavna studija pokazala je da je tinejdžerima kojima se magnetnom rezonancom skenira mozak dok na simulatoru voze brza kola, sistem za nagrađivanje u mozgu bio mnogo aktivniji onda kada su mislili da ih posmataju drugi tinejdžeri. Štaviše, tada su povlačili i riskantnije poteze.
„Novija istraživanja neuronaučnika sa Univerziteta Kornel pokazuju da adolescenti nisu tako nesmotreni zato što potcenjuju rizike. Suprotno tome, čini se da oni samo previše cene nagrade.“
Naučnici ove promene u mozgu objašnjavaju tekovinom evolucije, koja u ovom periodu pripadnike ljudske vrste gura u nova iskustva kako bi se pripremili za svet odraslih. To znači da pubertet podstiče mlade da se od porodice okrenu ka vršnjacima, i počnu da stvaraju sopstveni životni put.