U školu se (ne) ulazi kao u rijaliti

Problemi sa neprimerenim oblačenjem počinju u sedmom razredu osnovne, a najgora situacija je u srednjim, posebno stručnim trogodišnjim školama

Ministar prosvete ovih dana zavodi red po školama: postrojava direktore i nastavnike, a rešio je da stane na put i „starletama u klupama”. Mladen Šarčević očekuje da će većina roditelja dati saglasnost da se ponovo uvedu uniforme, jer je „red da na čas dolazite pristojno obučeni”, kako je prekjuče izjavio ministar.

On je ponovo kritikovao odevanje učenica, ali i profesora i najavio da će se škole ocenjivati ne samo po radu i spoljašnjem izgledu zgrada već i – da li su deca disciplinovana i čestito obučena. Odgovornost je prebacio na direktore, jer kaže, nedolično ponašanje i odevanje se mora sankcionisati, a on ne može poput Supermena da preleti svih 3.000 škola i reši problem.

- Advertisement -

O ovoj izjavi juče se mnogo razgovaralo u zbornicama. Činjenica je da svaka osnovna i srednja škola u Srbiji ima svoj kodeks ponašanja, svoja pravila odevanja i da su ona jasno istaknuta, negde na ulaznim vratima, negde u samim školama na panoima, ima ih i na sajtovima, dele se učenicima i roditeljima prilikom upisa. U osnovnim školama problemi sa neprimerenim oblačenjem počinju u sedmom razredu. Najgora situacija je u srednjim, posebno stručnim školama.

– Kodeksi i pravila nemaju mnogo efekta, a i pokušaje da im se ukaže na problem bilo koje vrste učenici doživljavaju kao kršenje svojih prava. U tome deca imaju podršku roditelja, koji ne samo da ih brane i pravdaju kada nekog đaka pošaljemo kući, već je postalo uobičajeno da im za rođendan poklanjaju estetske korekcije usta, grudi, a u poslednje vreme i zadnjice. Na naše kritike odgovor roditelja je uglavnom „pa oni su mladi, kada će ako ne sada” – kaže za naš list Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.

On smatra da starleta u klupama ima i u gimnazijama i u stručnim školama, ali da je problem najizraženiji u trogodišnjim školama. Antić, inače profesor matematike i informatike u beogradskoj Školi za negu lepote, kaže da je i sam nekoliko puta vraćao učenice da se presvuku, jer su dolazile na čas oskudno odevene.

– Sada je trend da se garderobom ističu grudi i zadnjica, učenice nam liče na starlete, a obrazovanje na rijaliti programe. Deca vole da imitiraju tzv. zvezde rijalitija, da se ističu, naročito u pubertetu – kaže Antić.

Prelistali smo i nekoliko kodeksa, odnosno „Pravila ponašanja učenika, zaposlenih i roditelja učenika“ osnovnih i srednjih škola i oni se ne razlikuju mnogo.

Učenici novosadske Gimnazije „Isidore Sekulić“ se upisom u školu obavezuju da na čas neće dolaziti u razrezanim pantalonama, bermudama i šortsevima, duksevima ili majicama sa neprimerenim natpisima ili slikama. Učenice ne smeju da nose suknje i haljine iznad kolena, majice i bluze bez rukava ili koje ne pokrivaju stomak, providnu odeću… Zabranjeni su i duboki dekoltei i visoke potpetice.

- Advertisement -

Nastavnici tvrde da se na taj način čuva ugled škole, a ne da se uvodi „modni policijski čas”.

Direktor Vazduhoplovne akademije dr Goran Cvijović smatra da u školu ne može da se dolazi kao na plažu, u papučama, haljinici ili šorcu, niti u trenerci, kao da se ide u teretanu. Ne tolerišu se ni navijački dresovi i šalovi, kao ni napadna šminka.

– Učenici sutra treba da idu na razgovore za posao primereno odeveni, da rade u kompanijama u kojima važe mnogo stroža pravila i moraju na njih da se naviknu već u školi. Ne može na čas da se dođe ujutro sa večernjom šminkom. Dakle, nije problem u boji karmina, već količini šminke. A sve što važi za učenike, važi i za nastavnike i direktora i to još strože – kaže za naš list direktor Cvijović.

On ističe da se 1. septembra učenici i njihovi roditelji upoznaju sa pravilima ponašanja u školi, a da je posao i roditelja da poštuju ono što je dogovoreno na početku četvorogodišnjeg školovanja. Na pitanje šta se dešava kada neko dođe neprimereno obučen i ko određuje šta je to „agresivna“ šminka, on kaže da šminka nije zabranjena ukoliko je diskretna.

– U slučaju ogrešenja o pravila, pozivamo na razgovor i učenika i roditelja i objasnimo da to nije bilo primereno i da ćemo ovakvo ponašanje tolerisati samo jednom. Ukoliko se ponovi, sledi kazna i sistem tako funkcioniše bez problema – priča Cvijović.

A da nisu problem samo devojke, već i dečaci, navodi slučaj iz svoje škole Svetlana Miljenović, direktorka Dvanaeste beogradske gimnazije. Ona je u jutarnjem programu televizije „Pink” ispričala kako je vratila učenika kući da se presvuče jer je bio u kratkim pantalonama, na šta je u zbornicu uletela majka i vitlala pantalonama, ubeđujući ih da nisu prekratke.

- Advertisement -

Ova direktorka isto postupa i sa nastavnicima, pa je svoju mladu, inače veoma atraktivnu koleginicu takođe jednom vratila na presvlačenje. „Sa nastavnicima lakše izlazim na kraj nego sa đacima”, dodaje Miljenović i kaže da često i roditelji dolaze na „otvorena vrata” u japankama i šorcu, pa i njih vraća.

Direktorka koja je školu završila u kecelji, međutim, kaže da se kod mladih ipak neke stvari moraju tolerisati, a i modni trendovi se menjaju, tako da su u ovoj gimnaziji dozvoljeni pirsing, helanke i majice koje otkrivaju stomak.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Život je jedan, a uz to još i prekratak. Moramo se fokusirati na sebe. Kupiti sve, pojesti sve, iskoristiti sve, videti sve, iskusiti sve.

Nismo više drugari. Sad smo gospoda. Sve nam smeta. Obraćanje nepoznatih na ulici, u gradskom prevozu. Čavrljanje prodavačica na pijaci, razgovor kolega na poslu.

Kako hrana utiče na raspoloženje

Dobro varenje je od velike važnosti za održavanje dobrog mentalnog zdravlja, a postoji mnogo faktora koji negativno utiču na varenje hrane i crevnu floru

Prve reči su važne: Kako podstaći razvoj govora kod beba

U prvim mesecima života, beba komunicira najviše plačem, pogledom, osmehom i gestovima.

Nova pravila za turiste koji posećuju piramide u Egiptu: Zaštita lokaliteta i životinja

Egipat preduzima korake kako bi uredio dolazak turista do piramida u Gizi, a plan obuhvata i ponašanje prema životinjama.

Prve tri godine oblikuju ceo život: Zašto je detinjstvo važno od samog početka

Kada beba dođe na svet, čini se da su pred njom godine otkrivanja, rasta i učenja. Mnogi roditelji misle da se "pravi razvoj" dešava tek kasnije — kada dete prohoda, progovori, krene u vrtić ili školu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img