U Srbji novorođenčad umire neprihvatljivo mnogo

U smanjenju stope smrtnosti novorođenčadi Srbiji će pomoći čuveni stručnjak, doktor Rihard Plavka. Potrebna regionalna mreža od pet-šest centara

U SRBIJI novorođenčad umiru neprihvatljivo mnogo: na 1.000 porođaja, prema poslednjim zvaničnim podacima za 2013, izgubimo u proseku 8,6 beba, a na jugu zemlje čak 12,4! Ta sumorna statistika, u zemlji koja se suočava sa belom kugom, i gde je prosečan stanovnik već sredovečan i ima 42 godine, mora hitno da se menja. Na tome, iako neonatolozi nerado priznaju da su stvari baš toliko crne, lično insistira ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar. On će sa češkim kolegom koji mu dolazi u posetu 10. novembra, pokušati da se dogovori da nam u popravljanju situacije u neonatologiji pomogne profesor Rihard Plavka iz Praga.

Zahvaljujući merama ovog stručnjaka, smrtnost novorođenčadi u Češkoj je smanjena na svega 1,3. To je značajno manje i od proseka u EU, gde na 1.000 porođaja umru četiri bebe.

- Advertisement -

Ministar Lončar očekuje da se reorganizacijom neonatologije, za početak, smrtnost novorođenčadi prepolovi. Plan je da se prvo formiraju stručni timovi koji će koordinirati promene u mreži između porodilišta i službi za neonatologiju, i da ta nova shema profunkcioniše od sledeće godine.

– Ključno je da se uspostavi mnogo bolja saradnja, koordinacija između akušera i neonatologa, da se formiraju regionalni tercijalni centri u Novom Sadu, Beogradu, Nišu, Kragujevcu, u istočnoj Srbiji, kao i jedinstveni Centar za neonatologiju, koji će objedinjivati sve njihove aktivnosti – kaže ministar Lončar. – Vrlo brzo će po mom nalogu biti formirana operativna grupa, sastavljena od stručnjaka u ovoj oblasti, koja će imati zadatak da pripremi sve kako bi mere koje je prof. Plavka sprovodio u Češkoj mogle da budu primenjene kod nas već na proleće sledeće godine. Od ovoga neću odustati, jer je to moj prioritet prioriteta.

MALI TROŠAK
– Prema iskustvu Češke, što može i da se dokumentuje, sprovedene promene su veoma efikasne, relativno je mali trošak, a imaju veliki efekat na smanjenje smrtnosti novorođenčadi – kaže profesor Rihard Plavka.

Profesor Plavka je krajem septembra boravio u našoj zemlji i posle prvog uvida u stanje na neonatologiji, akušerstvu i ginekologiji, u čemu mu je pomogao dr Zoran Radojičić, direktor Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, zaključio da bi kod nas moglo da se primeni njegovo iskustvo. Te mere je svojevremeno u praksu u Češkoj, gde je smrtnost novorođenčadi devedesetih godina prošlog veka bila šest na 1.000 porođaja, uvodio godinu dana.

– Po dobijanju detaljne analize neonatalne nege u Srbiji, posebno posle veoma plodne diskusije sa kolegama iz Srbije, verujem da je najveća prepreka u poboljšanju brige za majke i novorođenčad neadekvatno funkcionisanje te nege na regionalnom nivou – kaže profesor Plavka, za „Novosti“, pred skorašnji dolazak u Beograd.

– Kod vas viša stopa smrtnosti novorođenčadi u odnosu na većinu zemalja EU ima više uzroka, koji se mogu videti u organizaciji, opterećenju nekih odeljenja i nedostatku medicinskog osoblje sa srednjom stručnom spremom.

- Advertisement -

Profesor Plavka kaže da moramo mnogo da radimo, a treba početi od organizacije:

– Tokom prošle posete nisam pronašao nijedan centar u Srbiji, gde su pod jednim krovom i akušeri, i neonatolozi i pedijatri, odnosno gde stručnjaci mogu da brinu i o trudnoj ženi i da pomognu bebi – kaže stručnjak iz Praga. – Ako biste uspeli da stvorite racionalnu mrežu perinatalnih centara, oko pet-šest za celu zemlju, gde bi se usmeravali prevremeni porođaji u obliku „prevoza ploda u majčinoj utrobi“, mogu da se očekuju prvi pozitivni rezultati u veoma kratkom roku.

B. RADIVOJEVIĆ

Izvor: Novosti

spot_img

Najnovije

Svetski dan stanovništva 2025: Osnaživanje mladih da stvore porodice koje žele u pravednom i svetu punom nade

Svake godine 11. jula obeležava se Svetski dan stanovništva, dan koji nas podseća na važnost demografskih pitanja i izazova sa kojima se suočava čovečanstvo.

Od sindroma najstarije ćerke do buntovnog najmlađeg deteta: Da li redosled rođenja oblikuje našu ličnost

Pitanje da li redosled rođenja braće i sestara oblikuje njihovu ličnost godinama zbunjuje porodice i psihologe. Ali dokazi nisu tako jednostavni kao što bismo možda pomislili.

Brak je isti kao nekad, samo više nismo spremni da u njemu ostajemo po svaku cenu

Podaci Republičkog zavoda za statistiku govore da se broj sklopljenih brakova smanjio za tri odsto, otprilike isto onoliko koliko se povećao broj razvoda.

Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena

Svako ime ima svoje značenje i simboliku i mnogo može da utiče na naš život. Ranije su se deci imena davala prema određenm osobinama, vrlinama, manama, često ih nasleđivala iz porodice, a danas je izbor drugačiji.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Znam za 2 slučaja u poslednjih god dana gde su se doktori poneli neprimerno i ostavili porodilje dugo da čekaju dok se situacija nije bespotrebno zakomplikovala. Bezobrazluk.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img