Više od 60% dece ima poremećaj govora, a sve više ih govori mešavinom srpsko-engleskog jezika

Više od 60 posto dece ima poremećaj govora, osam puta više nego pre 50 godina, kada nam tableti i pametni telefoni nisu bili dostupni.

Više od 60 posto dece ima poremećaj govora, osam puta više nego pre 50 godina, kada nam tableti i pametni telefoni nisu bilo u toj meri dostupni. Deca progovaraju sve kasnije i sve više ih govori mešavinom srpsko-engleskog jezika. Upravo ovaj poslednji problem je danak preterane upotrebe tehnologija – televizora, tableta, telefona i o tome su govorile sagovornice Jovana i Srđana u Jutru: specijalni pedagog Ljiljana Proković i predsednica Udruženja logopeda Nataša Labović.

– Nijedan roditelj vam iskreno neće reći koliko vremena im dete provodi na tabletu, zato što ih je sramota – rekla je Nataša Labović. – Ako dete koristi telefon tri, četiri sata, roditelj će reći dva. Roditelji su preumorni, rade po dva posla, stres ih stiže, a ekran mora da se dozira, ističe predsednica udruženja logopeda i dodaje da detetu od 2, 3 godine ne treba davati ni tablet, ni telefon.

- Advertisement -

– Ekran se dozira – ne više od sat vremena dnevno. A malom detetu od dve ili tri godine ne treba uopšte davati ekrane. To je najlakša opcija za smirivanje deteta. Kad dete do dve godine nije dalo reč sa značenjem, onda znači da postoji neki problem.

Ako dete nije progovorilo, a radi se o kašnjenju iako je dete razvojno u redu, jako je važno ne čekati, već doći ranije. Ako vidite da dete odskače od vršnjaka, šta je problem doći kog logopeda po savet? Nisu naši roditelji više govorili sa nama nego današnji roditelji sa svojom decom, naprotiv. Problem je prezađtićivanje. Gotovo sva deca koja su došla kod mene sa problemom u razvoju govora su prezaštićena, roditelji im ne dozvoljavaju da se osamostale.

 

Izvor: TV Prva / Zelena učionica

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img