Vladeta Jerotić otkrio kako da u 4 koraka postanete bolji čovek: Evo protiv čega se uvek treba boriti

Vladeta Jerotić je napominjao da svaku promenu treba prvenstveno započeti od sebe...

Vladeta Jerotić, čuveni srpski akademik, psihijatar, pisac i profesor pastirske psihologije na Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu, ostavio je iza sebe brojna dela sa važnim smernicama čoveku kako može da se snađe u određenoj ulozi, kako da ne zaboravi ko je i na koji način može živeti srećno, ispunjeno i u miru.

Njegove lekcije i izreke slušale su generacije, a sada vam donosimo deo iz jednog njegovog teksta u kojem ističe kako u 4 koraka možemo postati bolji ljudi.

- Advertisement -

Vladeta Jerotić je napominjao da svaku promenu treba prvenstveno započeti od sebe:

„Prvi, najvažniji deo je da čovek upozna sebe. Što bolje upozna sebe, biće prema sebi tolerantniji. Ako ne poznaje sebe dovoljno, onda će svoju krivicu i svoje zlo, i svoju Senku, kako bi Jung rekao, prebacivati na drugoga. To je čuvena projekcija: nisam ja kriv, nego muž, žena, deca, sused… Treba biti tolerantan. Naš narod uvek pita: „A dokle?“ Postoji trpeljivost prema sebi. Ako smo prema sebi trpeljivi, bićemo i prema drugima.“

U svetu stresa, često pojačanog egoizma, trke sa vremenom, ugrožavanja prirode, materijalizma, otuđenja, važno je da svi radimo na pozitivnoj promeni – uvek i svuda. Kada menjamo sebe, već smo učinili prvi korak da promenimo i svet za bolje, a samim tim da ga ostavimo boljim generacijama koje dolaze posle nas. Patrijarh Pavle je govorio „Budimo ljudi.“ – rečenica koju je važno ponoviti u najizazovnijim trenucima života.

Evo kako je Vladeta Jerotić predlagao da u 4 koraka možete postati bolji čovek:

„Nezrele ličnosti su često nametljive, sklone kritikovanju drugih ljudi, stalno su nezadovoljne i uvek lako povredljive, ljubomorne su i zavidljive. Svi ljudi, doduše, nose duboko u sebi ljubomoru i zavidljivost, pitanje je koliko im vremena treba da ih prepoznaju.

Prvi korak je, dakle, prepoznati da smo ljubomorni i zavidljivi.
Drugi korak je moći prihvatiti dobronamernu kritiku.
Treći, boriti se protiv ovih mana, što je najteže.
Četvrti – istrajati“.

- Advertisement -

– govorio je čuveni akademik.

Izvor: krstarica.com

spot_img

Najnovije

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Šta bi današnja deca mogla da nauče od dece iz 90-ih: Ne mora svaki trenutak da postane viralan

Svaka generacija nosi svoje i loše strane i vrednosti. Iako nam se ponekad čini da su današnje generacije klinaca, nekako logično, ispred onih iz devedesetih, stvari nisu uvek onakve kako izgledaju.

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img