Zašto deci ne treba kupovati skupe poklone

Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje. Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.

Piše: Konstantin Šijan

Kada sledeći put rešite da dete zatrpate poklonima, razmislite još jednom

- Advertisement -

Istraživači sa Univerziteta Misuri ispitivali su hiljade odraslih mlađih ljudi u cilju utvrđivanja koji sistem vaspitanja primenjuju savremeni roditelji. Ispostavilo se da se većina u vaspitavanju dece služi materijalnim stimulansima.

To znači da ako hoće da ispolje brigu i ljubav prema detetu, najčešće mu kupuju neki poklon. Ako hoće da kazne dete – zabranjuju mu da koristi neke stvari. A ako hoće da ga nauče nekim pravilima i dužnostima, gotovo uvek koriste materijalne stimulanse – novac ili obećanje da će dete dobiti taj i taj gedžet.

Rezultati ovog interesantnog istraživanja su objavljeni u časopisu Consumer Research.

Naučnici su došli do zaključka da sve veći broj mladih majki i očeva stimuliše decu pomoću novca ili stvari. Ako je dete namestilo krevet – dobiće sladoled; ako bude imalo dobre ocene – dobiće iPhone na polugodištu; ako pomaže u raspremanju kuće – dobiće nove farmerke.

Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje.

Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka. Kao prvo, materijalni pokloni ne usrećuju decu. To je potvrđeno naknadnim istraživanjima. Kao drugo, deca koja od detinjstva imaju takav tretman uče da sebe i druge ocenjuju na osnovu materijalnog dobra kojim raspolažu. Ako detetu plaćate za njegovo primerno ponašanje, ono će na podsvesnom nivou, dakle samo nesvesno toga, početi da se ružno ponaša prema onoj deci koja nemaju igračke kakve ima ono.

- Advertisement -

To mnogo šta objašnjava, zar ne? Da li ste se nekada zapitali zašto učenici nižih razreda šikaniraju decu koja recimo nemaju mobilni telefon? Ili zašto školarci reketiraju slabije od sebe oduzimajući im novac i igračke?

Isto to važi i za obrnutu stimulaciju. Ako detetu zabranjujete da koristi omiljene stvari zato što je donelo kući keca, nemojte se čuditi ako vas za mesec dana pozovu u školu jer vaše dete otima stvari drugoj deci.

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img