Zašto je loše učiti „iščitavanjem“

U nedostatku bolje strategije učenja, učenici i studenti, koriste način učenja koji se najčešće naziva “iščitavanje”. On podrazumeva da se više puta čita isti tekst, sa ciljem da se bolje razume ili detaljnije zapamti.

Šta se dešava nakon toga? Mi, pošto nismo svesno prešli most memorije, naš um krene da odlučuje šta je važno da zapamti i, pošto u svim inforrmacijama koje smo uneli u mozak nalazi, uglavnom apstraktne  informacije, simboli, stručni termini, podele, analize i nabrajanja – što nema veze sa trima stvarima koje on preferira “igra, spavanje i hrana”, on odlučuje da sve te podatke pošalje u privremenu kantu za otpatke (Recycle Bin). Tako zaboravimo, ali ne sasvim, nego dovoljno da ne možemo da se prisetimo, ali da se, kada pogledamo u knjigu samouvereno setimo svega.

Šta se dešava posle? Pošto podataka nema, mi doživljavamo neuspeh ili u svojoj sobi za učenje ili u učionici gde demonstriramo znanje. Doživevši neuspeh, nakon perioda samosažaljevanja, vraćamo se učenju i radimo ponovo ono isto što smo radili i ranije čitamo dolazeći do “mosta” između kratkoročne i dugoročne memorije i opet ga nikada ne prelazimo, nadajući se da će “usud” memorije nekom višnjom silom odlučiti da nešto zapamtimo. Zapravo mi samo ne poentiramo.

- Advertisement -

Šta bi trebalo da radimo da bismo podatke osigurali u dugotrajnoj memoriji?

Da bismo osigurali podatke i da bi nam bili dostupni, potrebno je da uradimo što više od sledećih procedura:

Da učenje podelimo u zalogaje (Chunks) – pažnja traje od 30 do 180 sekundu u proseku, zato čitajte maksimum 3 minuta u kontinuitetu. Tad prekinite čitanje, razmislite, zapišite, podvucite…
Da vizualizujemo pojmove koje pamtimo – Najbitnije stvari (pojmove) zamislite na “mentalnom ekranu”. Ukoliko su apstraktni – predstavite ih simbolima (na primer – pamćenje zamislite kao slona, reč “pojam” kao mozak, itd )
Da asocijativno povezujemo pojmove – povežite pojmove koje pamtite asocijacijama (Mentalne Mape su idealan alat za povezivanje asocijacija, vizuelizacija i Chunk-ovanja koji se danas promenjuju širom sveta od škola do korporacija)
Da obnavljamo u memorijskim ciklusima – Obavezno obnavljajte u kratkim crtama bez gledanja u izvor (knjigu ili beleške). Najvažniji ciklus ponavljanja je nakon 24 sata. Ako tada ne ponovite zaboravićete oko 70-80% informacija koje ste juče učili, tj nećete moći da ih se setite bez “virenja”.

Izvor: Škola Intelektualnih Veština

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img