Zašto je važno da se deca plaše

Deca vole da ih plašite pričama. Imaju urođenu potrebu da dožive snažne emocije.

Jedan pisac sa živom maštom zamoljen je da napiše nešto za decu. „Odlično,“ rekao je, „imam ideju za nešto o vešticama.“ Gospođe iz izdavačke kuće su se usprotivile: „Nikako veštice, ne smemo plašiti decu!“ „Pa hoćete li onda priče o plišanim medama?“ pitao je pisac.

Ne dirajte bajke!

Deca vole da ih plašite pričama. Imaju urođenu potrebu da dožive snažne emocije. Andersen je plašio decu, ali sigurna sam da mu ona to nisu zamerila, čak ni kad su odrasla. Njegove izvanredne bajke obiluju natprirodnim bićima, životinjama i predmetima koji govore, od kojih mnogi nisu nimalo dobronamerni. Ličnost koja se najčešće pojavljuje je Smrt, nemilosrdno biće koje se neočekivano uvlači u srce sreće i odvlači one najbolje i najvoljenije.

- Advertisement -

Andersen je decu shvatao ozbiljno. Govorio im je o životnim radostima, ali i o njegovim nesrećama i jadima, o nezasluženim porazima. Njegove bajke, prepune bića iz mašte, stvarnije su od gomile savremenih priča za decu koje vrcaju od trezvenosti i beže od čudesa kao od kuge. Andersen je imao hrabrosti da piše priče sa nesrećnim krajem. Nije verovao da treba biti dobar zato što se to isplati, kako se često morališe, već zato što zlo nastaje iz intelektualne i emocionalne otupelosti i jer je ono vrsta siromaštva koju treba iskoreniti. A i njegove bajke su jednostavno – vrlo zabavne!

Vislava Šimborska, „Neobavezna lektira“ (iz predgovora Andersenovim bajkama)

Vislava Šimborska je poljska pesnikinja, esejistkinja i prevodilac, dobitnica Nobelove nagrade za književnost.

Nova otkrića o bajkama koje smo obožavali kao deca

 

 

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img