Zašto nikad neću reći svom sinu da je pametan

Nedavno sam počeo da u praksi primenjujem saznanja o kojima sam čitao poslednjih godina: odlučio sam da pohvaljujem sina - ne zato što je pametan i za ono u čemu je već dobar - već za pokušaje da savlada ono što mu je još teško.

Piše: Sal Khan, osnivač Khan akademije, neprofitne organizacije  posvećene besplatnom obrazovanju preko interneta

Moj petogodišnji sin je upravo naučio da čita. Svake večeri, ležimo na njegovom krevetu i on mi pročita neku knjižicu. Neminovno, naiđe i na reči koje mu zadaju muke: sinoć je to bila reč “zahvalno”. Nakon malo mučenja, uspeo je da sa njom izađe na kraj. Onda je rekao: “Tata, zar nisi srećan što sam uspeo da je izgovorim? Mislim da sam osetio kako mi mozak raste.” Nasmejao sam se: moj sin izražava jasne znake svesnog stremljenja ka intelektualnom rastu. To nije slučajnost. Nedavno sam počeo da u praksi primenjujem saznanja o kojima sam čitao poslednjih godina: odlučio sam da pohvaljujem sina – ne za ono u čemu je već dobar – već za pokušaje da savlada ono što mu je još teško. Objasnio sam mu da njegov mozak raste onda kada se napinje. Nakon proučavanja brojnih istraživanja o uticaju mentalnog stava na učenje, i vodeći se sopstvenim iskustvom sa sinom, još više sam uveren da mentalni stav prema učenju ima više značaja nego bilo šta drugo čemu učimo decu.

Već duže vreme, naučnici nam pokazuju da je mozak poput mišića; što ga više koristite, više raste. Veze između neurona se stvaraju i jačaju onda kada pravimo greške pokušavajući da postignemo ono što nam je teško, a ne onda kada ponavljamo ono što nam ide lako.

„Već duže vreme, naučnici nam pokazuju da je mozak poput mišića; što ga više koristite, više raste. Veze između neurona se stvaraju i jačaju onda kada pravimo greške pokušavajući da postignemo ono što nam je teško, a ne onda kada ponavljamo ono što nam ide lako.“

- Advertisement -

To znači da naša inteligencija nije fiksirana, i da je najbolji način da je razvijamo – da biramo zadatke koji će nas namučiti i koje možda nećemo uspeti da savladamo.

Međutim, mnogi toga nisu svesni. Dr Kerol Dvek sa Stenfordskog univerziteta godinama se bavila proučavanjem mentalnih stavova prema učenju. Otkrila je da se ljudi uglavnom priklanjaju jednom od dva mentalna stava – nepromenljivom ili razvojnom. Nepromenljivi (pogrešno) podrazumeva da su ljudi ili pametni ili nisu, te da je inteligencija određena genima. Ljudi sa razvojnim mentalnim stavom ispravno smatraju da su sposobnosti i inteligencija nešto što se može razvijati kroz trud, pokušaje i greške. Dvek je otkrila da osobe sa nepomenljivim mentalnim stavom biraju zadatke koje će lakše obaviti i izbegavaju one koji im mogu zadati muke, pa time ograničavaju svoje šanse za učenje. S druge strane, ljudi koji imaju razvojni mentalni stav rado prihvataju izazove i svesni su toga da bi trud mogao da im poboljša izglede za uspeh. Kao što možete i pretpostaviti, ova druga grupa napornije je radila i više je intelektualno napredovala.

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

2 Komentara

  1. Nemojte se baviti psihologijom i dijeliti savjete drugima, kad Vam to nije struka.Da bi postali profesionalac morate mnogo i fugo da ucite i skupo je.Probajte!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img