Zašto slušamo autoritet i kad znamo da nije u pravu? — Priča o Milgramovom eksperimentu poslušnosti

Ljudi su spremni da učine nešto što inače nikada ne bi — ako odgovornost prebace na nekog „iznad sebe“.

Koliko daleko biste otišli ako vam neko, u belom mantilu i s ozbiljnim tonom, kaže da nastavite?
Da pritisnete dugme koje nekoga boli?
Da uradite nešto što ne deluje ispravno — ali vam to naređuje autoritet?

Na ta pitanja pokušao je da odgovori američki psiholog Stenli Milgram (Stanley Milgram) još davne 1961. godine. Njegov eksperiment, danas poznat kao Milgramov eksperiment poslušnosti, zauvek je promenio način na koji gledamo na ljudsku poslušnost i moral.

- Advertisement -

Kako je izgledao eksperiment

Milgram je okupio dobrovoljce, obične ljude, koji su mislili da učestvuju u istraživanju o učenju i pamćenju. U prostoriji su bila dva učesnika — „učitelj“ i „učenik“. U stvarnosti, samo je učitelj bio pravi ispitanik; učenik je bio glumac koji je sarađivao sa istraživačima.

Zadatak učitelja bio je jednostavan: svaki put kada učenik pogreši u zadatku, treba da mu zada električni šok, i to sve jači i jači — od 15 do čak 450 volti.

Naravno, učenik nije stvarno dobijao struju, ali je vrištao, molio da se prekine, a na kraju prestajao da reaguje, kao da je izgubio svest.

Ako bi učitelj pokazao sumnju ili hteo da stane, čovek u belom mantilu — naučnik, autoritet — samo bi mirno rekao:

„Eksperiment zahteva da nastavite.“
„Molim vas, nastavite.“
„Ne možete prestati, neophodno je da završite.“

Rezultati koji su šokirali svet

Većina ljudi je mislila da bi odbila da ide dalje. Ali rezultati su pokazali suprotno: više od 65% ispitanika išlo je do kraja, zadavši „šok“ od 450 volti — iako su verovali da time ozbiljno povređuju drugog čoveka.

Niko ih nije terao silom.
Samo im je neko u belom mantilu rekao da tako treba.

- Advertisement -

Šta je Milgram time dokazao

Milgram je pokazao koliko veliku moć ima autoritet nad ljudskim ponašanjem. Ljudi su spremni da učine nešto što inače nikada ne bi — ako odgovornost prebace na nekog „iznad sebe“.

U njihovoj glavi, oni „samo slede naređenja“.

Ovaj eksperiment pomogao je da razumemo mnoge mračne strane istorije — kako su obični ljudi, u ratu ili pod pritiskom sistema, činili strašne stvari, uvereni da samo rade svoj posao.

Zašto je to i danas važno

Iako je Milgramov eksperiment sproveden pre više od 60 godina, njegova poruka je i dalje zastrašujuće aktuelna.

Koliko puta i mi ćutimo, klimnemo glavom, potpišemo nešto, prećutimo nepravdu — jer „tako se mora“ ili „ne pitamo se mi“?

Milgram nas je podsetio da odgovornost za sopstvene odluke ne nestaje onog trenutka kada poslušamo naredbu. Da moral ne treba da se prepušta drugima, bez obzira na to koliko moćno ili stručno deluju.

Milgramov eksperiment nije samo priča o poslušnosti — već o savesti.
O tome kako lako možemo izgubiti osećaj lične odgovornosti kad poverujemo da „samo radimo svoj deo“.
I o tome kako je hrabrost često u tome da kažemo „ne“ — čak i kad svi oko nas ćute i slušaju.

spot_img

Najnovije

Ministarstvo prosvete za Danas o dodeli đačkih knjižica: “Nema govora o bilo kakvoj prinudi”

“Nema reči o bilo kakvoj prinudi, već o podsećanju da bi se propisi trebalo da se poštuju”, kažu za Danas iz Ministarstva prosvete, pojašnjavajući dopis upućen osnovnim školama u kome se navodi da podela svedočanstava o đačkih knjižica treba da se održi u nedelju, 28. juna.

Stigle knjižice: Da li treba da nagrađujemo ocene naše dece?

Za dečije samopouzdanje je mnogo značajniji podsticaj na trud, da nastave dalje uprkos trojci iz matematike. To je važnije od para u knjižici.

Šta PRVO da uraditi kada vas ujede komarac? Genijalan trik koji odmah uklanja otok i svrab

Leto donosi tople večeri, uživanje u prirodi i druženje na otvorenom, ali sa sobom nosi i jednu od najiritantnijih pojava - ujede komaraca. Taj prepoznatljivi, uporni svrab i dosadan otok mogu u sekundi da pokvare raspoloženje.

Zašto dečiji kupaći kostim ne sme da bude plav

Bezbednost u vodi počinje mnogo pre nego što dete uskoči u nju – počinje već u radnji, izborom prave boje kupaćeg kostima.

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img