Zemljina rotacija ubrzava – čeka nas najkraći dan u istoriji

Dan više neće trajati 24 sata, astrofizičar upozorava da se Zemljina rotacija ubrzava i da nas čeka najkraći dan u istoriji

Naša planeta se ubrzava i to doslovno, baš kao Hamilton u krivini. Astronomi prate zabrinjavajući fenomen još od 2020. godine, Zemlja se rotira oko svoje ose brže nego inače, a sledeći rekord najkraćeg dana mogao bi da se desi već u narednim nedeljama. Astrofizičar Grejem Džouns identifikovao je tri moguća datuma kada bi se to moglo dogoditi: 9. jul, 22. jul ili 5. avgust 2025. godine.

Ne, to ne znači da ćete ranije izaći sa posla, skratiće se za samo 1,66 milisekundi. Manje od treptaja oka!

- Advertisement -

Otkrivena drevna galaksija nalik Mlečnom putu


Ali ključno pitanje nije koliko dan kraće traje, već zašto se to dešava. Naučnici još uvek nemaju tačan odgovor. Zanimljivo je da se do skoro smatralo da se rotacija Zemlje zapravo usporava, a sada se događa suprotno.

Zašto su dani sve kraći?

Jedan solarni dan trebalo bi da traje tačno 86.400 sekundi, odnosno 24 sata. Međutim, rotacija Zemlje nikada nije bila potpuno konstantna. Do skoro, planeta se usporavala zbog sile plime i oseke, koje uzrokuje gravitacija Meseca. Ipak, od 2020. Zemlja kao da je “ubacila u brzinu”, počevši da se okreće sve brže.


Okeani bi mogli da izgube boju kakvu poznajemo: Nekad su bili zeleni, danas su plavi, a kakvi će biti u budućnosti?


U 2021. godini zabeležen je dan kraći za 1,47 milisekundi. Godinu dana kasnije, još kraći za 1,59 milisekundi. U 2023. dan se skratio za 1,31 milisekundu. A apsolutni rekord drži 5. jul 2024, kada je dan trajao 1,66 milisekundi kraće od uobičajenih 24 sata.

Izvor: banchmark.rs

spot_img

Najnovije

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Učenici iz Srbije osvojili pet medalja na Evropskoj olimpijadi iz fizike

Učenici iz Srbije takmičili su se na jubilarnoj desetoj evropskoj olimpijadi iz fizike EuPhO 2026 u Geteborgu

Marija Bulajić Škuletić: Odgajanje dece nije projekat koji može, a ne mora uspeti i od kojeg možemo dići ruke kad se zamorimo

Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.

Pet grešaka koje osmaci i roditelji najčešće prave prilikom popunjavanja liste želja

Dobra vest je da se većina njih može lako izbeći uz malo informisanja i pažljivo planiranje.

Šifre obrazovnih profila i zdravstveni uslovi: šta treba proveriti pre popunjavanja liste želja

Prilikom sastavljanja liste želja, potrebno je obratiti posebnu pažnju na šifre obrazovnih profila, jer se upravo one unose prilikom prijavljivanja želja. Svaki obrazovni profil ima jedinstvenu šifru koja mora biti tačno navedena kako bi želja bila pravilno evidentirana.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img