Zoran Milivojević: Da li je vreme za novi naziv za „maćehu“?

Ženu koja je posle smrti majke ušla u tu ulogu neprimerno je zvati ovim imenom, koje je opterećeno brojnim negativnim značenjima, pa je stiglo vreme da stručnjaci za jezik predlože novi termin

Jedna od glavnih funkcija bajki jeste da malu decu pripreme za spoljašnji svet – svet izvan porodičnog gnezda. Deca su u porodicama od rođenja okružena ljudima koji im nude ljubav i prihvatanje. Zbog toga malo dete stvara sliku o ljudima kao skupu osoba koje su uvek dobre prema njemu, koje ga vole i štite. Ovakva početna predstava o ljudima prema kojoj su svi ljudi dobri čini da mala deca pokazuju neku vrstu primarne naivnosti. U njihovom pogledu na svet postoji samo ideja dobrote i ljubavi. Bajke su prve priče u kojima dete saznaje da u spoljašnjem svetu postoji zlo kao suprotnost dobra.

Struktura bajki je takva da nakon uvoda u priču dolazi deo u kojem neka zla sila ili čovek ugrožava nekoga ko je dobar, ali nemoćan. Upravo ovaj zaplet kod deteta budi razne emocije, najčešće strah za sudbinu junaka bajke s kojim se dete po pravilu poistovećuje. Ovu napetost razrešava srećni kraj u kojem junak bajke uz pomoć „čarobnog pomoćnika” ili spasioca čini da dobrota, ljubav i pravda pobeđuju. Upravo zaplet u kojem se čini da će zla sila prevladati stvara napetost i uzbuđenje kod deteta, zbog čega ono traži da mu se ista bajka čita ili priča iznova i iznova.

- Advertisement -

Zastrašujuća ideja zla

Ovakva struktura bajke prvo u detetovu psihu uvodi zastrašujuću ideju zla, a zatim mu pomaže da prevlada taj strah i doživi katarzu kroz konačnu pobedu dobra nad zlim.

Jedan od često zastupljenih zlih likova u bajkama je lik maćehe, to jest tatine druge žene koju je tata doveo u kuću nakon smrti detetove majke. Lik maćehe obeležava snažno neprijateljstvo prema detetu. Ona ili zlostavlja dete ili nagovara nekoga da ga odvede u šumu i ostavi ili ponižava dete dajući prednost vlastitoj deci. Umesto da prihvati dete, ona ga mrzi samo zbog toga što postoji. U tom smislu maćeha se postavlja kao potpuna suprotnost majci: dok jedna mrzi dete, druga ga je volela. Zato je priča o zloj maćehi zapravo priča o dobroj majci.

Poruka priče o maćehi je da dete shvati koliko je majka važna, da treba da je voli i poštuje, da je ne sekira i bude poslušno, jer u suprotnom može da prođe kao junak iz bajke.

Motiv smrti majke kao događaj koji prethodi pojavi maćehe budi kod malog deteta snažan strah od odvajanja od majke. Mala deca, do treće ili četvrte godine, u snažnoj su emotivnoj povezanosti s majkom – u emotivnoj simbiozi – što znači da majka i dete do tog doba funkcionišu kao da su jedna ličnost. Detetova potreba je da zna da je majka stalno prisutna, da ga neće ostaviti, da će se uvek vratiti, da će ga uvek voleti i štititi. Ideja da majka može umreti kod deteta stvara nesigurnost da će majka uvek biti prisutna, što čini da se dete još čvršće emotivno vezuje za majku. Prema tome, zastrašivanje maćehom je zapravo glorifikacija i veličanje majke.

Bajke su priče koje do nas dopiru iz davnina. Od tada pa do ne tako davno, razvodi braka praktično nisu postojali. Tada je dete moglo ostati bez majke njenom smrću. Danas su se stvari značajno promenile. Iako se u slučaju razvoda deca po pravilu dodeljuju majkama kao starateljima, postoje i slučajevi kada majka ostavlja muža i decu da bi sreću potražila s nekim drugim muškarcem.

- Advertisement -

Novi termin i za očuha

Šta je detetu iz razvedenog braka, koje živi s majkom, tatina nova žena? Sve dok je detetova majka živa, ono ne može imati maćehu. Ako iz nekog razloga detetu umre majka, a prihvati ga i pruži mu ljubav „tatina nova žena”, da li je primereno tu ženu koja je ušla u ulogu majke zvati maćehom, kada je taj izraz opterećen brojnim negativnim značenjima, odjecima iz bajki koje je dete slušalo dok je bilo malo? Čini se da je u ovom slučaju etiketa „maćeha” nezgrapna i nepravedna.

Nova vremena su donela brojne promene u odnosima koje još uvek nisu prepoznate u ravni jezika i postale opšteprihvaćene. Zato je na stručnjacima za reči i jezik da daju neke predloge koji bi zamenili reč „maćeha” i analogno tome reč „očuh”. Problem s označavanjem odnosa će tek nastati kada kod nas bude više „kompozitnih porodica” u kojima se može čuti: Reci tvom detetu iz prvog braka i mojoj kćerci iz drugog braka da ne začikuju naše zajedničko dete.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img