Često su to jednoroditeljske porodice u kojima se majka požrtvovano posvetila detetu, zanemarujući sebe, tako da ne zna kako bi živela izvan uloge majke. Nekada su majke razočarane u ljubav muža, svu svoju ljubav usmerile ka sinu.
Kada je sin simbolično venčan za svoju majku, ne može dovoljno kvalitetno da se emotivno veže za svoju partnerku, tako da ona ne uspeva da se oseti dovoljno prihvaćenom i razvije osećanje pripadnosti koje je osnov dobre veze. To destabilizuje ove brakove.
Nemojte živeti za decu!
Ovim majkama nijedna devojka nije dovoljno dobra za njihove sinove. Ako devojka prihvati majčinu dominaciju i uđe u ulogu „nove kćerke”, tada je majka može prihvatati, ali samo dok se podređuje. Nekada je na prvi pogled jasno da je neko mamin sin, a nekada se to otkrije tek nakon ulaska u brak. Kada to otkrije, žena se nada da će se muž promeniti i emotivno sazreti. Kada shvati da neće, da ih je u braku uvek troje, nastaju konflikti i loša osećanja.
Njemu to samo potvrđuje da je „mama u pravu” da je pogrešno izabrao, a u slučaju razvoda, zajedno okrivljuju ženu. Sve to čini da je najbolje da devojke koje traže ozbiljne veze izbegavaju mamine sinove. Ukoliko sa zakašnjenjem otkriju da su u braku sa jednim, i ako žele da mu „otvore oči”, moraju da budu veoma strpljive i da to čine u veoma malim koracima. Ne treba zaboraviti da je on od najranijeg detinjstva podvrgnut hipnotičkoj idealizaciji svoje mame.
Izvor: Politika