Kakva je skromnost karakterna crta i da li je zaista veoma pozitivna?

Glavno značenje skromnosti tiče se odnosa osobe prema vlastitim željama. Skroman je onaj ko lako odustaje od svojih želja i miri se sa tim da ih neće ostvariti. Skromno je ono dete koje stojeći pred izlogom u kojem vidi igračku koja mu se sviđa, mirno prihvata mamin odgovor da ona nema dovoljno novca da mu je kupi. Kada ga mama zbog toga poljubi govoreći: „Skromno mamino sunce”, ona ga svojom ljubavlju nagrađuje za skromnost. Prema tome, skromno je ono dete koje je lepo vaspitano, koje upravlja svojim željama i ne da im da one upravljaju njime.
To je u skladu sa značenjem reči skromnost, jer prema etimologu Petru Skoku, ono dolazi od arhaičnog glagola kromiti, u značenju krotiti. Prema tome, nazivajući dete skromnim mi ga označavamo kao „ukroćeno”, socijalizovano i disciplinovano, to jest poslušno.
Drugo značenje skromnosti tiče se načina na koji se neko postavlja u odnosu na druge ljude. Suprotnost skromnosti su bahatost i arogantnost. Skroman je dakle neko ko se ne ističe u odnosu na druge, ko se ne hvali svojim uspesima i postignućima, ko čeka da drugi budu ti koji će primetiti njegove kvalitete. A kada je drugi zaista pohvale, skromna osoba po pravilu je ta koja sama diskvalifikuje vlastiti uspeh, pokazujući da joj je neprijatno kada je drugi hvale i negirajući da je uspela sa ciljem da bude primećena i pohvaljena.
Ova vrsta skromnosti je u stvari odraz unutrašnjeg stava osobe prema samoj sebi. Ona sama o sebi misli da nije „ništa posebno”, da je obična, da spada u „male” ljude. I zato je ovakva vrsta skromnosti povezana sa iskrivljenom slikom o sebi u kojoj ljudi otpisuju ili postojanje ili važnost svojih stvarnih kvaliteta.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Svako sedmo dete u Srbiji na evidenciji centara za socijalni rad
Na evidenciji centara za socijalni rad širom Srbije nalazi se oko 180.000 dece i mladih, što u statističkom prevodu znači da je država „treći roditelj” svakom sedmom detetu u našoj...
Četiri Užičanke spasile devojčicu iz reke Đetinje: Učinile smo ono što bi uradili svi da su bili na našem mestu
U restoranu, tik do reke Đetinje u centru Užica, deca su slavila rođendan. Zbog nepažnje i radoznalosti, u hladnu i nabujalu reku je upala šestogodišnja devojčica. Drugar njenog brata, dečak...
Trodnevna zabava: Upoznaj robote i igraj se sa njima – rezerviši termin za putovanje u budućnost!
Prva asocijacija na budućnost su roboti i baš zbog toga ne treba propustiti priliku da vi i vaši mališani...
“Guram dečja kolica na trotoaru, nailazi auto i trubi da se sklonim”
Da vozači u Beogradu ne vode računa o saobraćajnim propisima nije novost. Bahati vozači znaju čak i da nasred trotoara voze svoje automobile! Pojedine lokacije su zbog toga postale rizične...
Господине Миливојевићу, погледајмо причу о Одисеју.
Позван као честит човек и врли ратник, након вишегодишњег опседања Троје, он предлаже лукаву идеју Тројанског коња. Када Троја коначно бива освојена он излази на обалу мора и говори Посејдону: “Видиш ли моћни посејдоне како сам Ја паметан. Ниси ми ни био потребан!”
Посејдон га за то осуђује на још 10 година лутања и искушења, док се не суочи са собом.
Суштина је да је скромност једно од оружја у борби са сопственим Егом, који иако се чини најбољим пријатељем, представља нашег највећег непријатеља. Сличан, ако не и исти мотив унутрашње борбе са Егом, може се наћи и у
Христовом животу и његовој науци, па ако хоћете и у будизму или пак код Св. владике Николаја, Владете Јеротића, и многих других великих личности.