Pripadnici zet generacije rođene između 1995. godine i 2010. godine, koja čini 18 odsto svetske populacije, za dve decenije upravljaće planetom „Draga bako, vuk me stalno presreće po šumi, pa ti se javljam mejlom. Kolači, cveće, voće, vino i lekovi su ti u atačmentu. By the way, zašto imaš tako…
„Draga bako, vuk me stalno presreće po šumi, pa ti se javljam mejlom. Kolači, cveće, voće, vino i lekovi su ti u atačmentu. By the way, zašto imaš tako veliki font?” Tako komuniciraju pripadnici zet generacije, rođene između 1995. godine i 2010. godine, koja čini 18 odsto svetske populacije i koja će za dve decenije upravljati planetom. To je generacija za koju se u šali kaže da je pre naučila da se služi kompjuterskim mišem nego nožem i viljuškom. Oni radije pišu nego što pričaju i češće komuniciraju „onlajn”, čak i sa osobama koje nikada nisu sreli, nego sa svojim ukućanima. Prvi su koji su rođeni u potpuno kompjuterizovanom svetu i virtuelni svet je za njih od jednake važnosti kao i onaj u kome se fizički nalaze. Prvi mobilni telefon dobili su u devetoj godini, četiri godine ranije od predstavnika ipsilon generacije, u koju spadaju oni koji su rođeni posle 1981. godine.
– Pripadnici zet generacije rođeni su u vreme borbe protiv terorizma i razvoja ekološke svesti, u vreme pametnih telefona, „Fejsbuka” i „Tvitera”. Komunikacija im je brza i površna, pažnja slaba, umeju da obavljaju više poslova istovremeno, ali nisu u stanju da održe koncentraciju „na duge staze”. Oni ne čitaju knjige već gledaju filmove, ne šalju mejlove i ne čitaju blogove, jer za to nemaju vremena – objašnjava psihoterapeut dr Zoran Ilić.
Muzički idoli su im, dodaje naš sagovornik, Rijana, Džastin Biber, Ledi Gaga, fudbalski Mesi i Ronaldo, a životni – Mark Zakerberg, osnivač Fejsbuka. Iks generacija i dalje upravlja svetom, a predstavnike ipsilon i zet generacije čine njihova razmažena deca kojoj roditelji kupuju skupe igračke iz straha da ih neće voleti ako ne poseduju najnoviji model „ajfona” ili tableta. Zbog toga u ovoj generaciji rastu agresija, sebičnost i narcizam. Oni imaju mnoštvo virtuelnih prijatelja koje ne poznaju i sve osobe koje ne koriste internet smatraju neandertalcima.
Udružuju se radi kratkih projekata u kojima su vrlo dobro organizovani, brzina im je bitnija nego tačnost. Nisu istrajni, hedonisti su i vole putovanja, lojalni su svom socijalnom krugu na društvenom mrežama, neopterećeni su kulturnim nasleđem, trenutno teže da se oslobode napetosti i skloni su instant uživanju bez razmišljanja o posledicama.
Doktor Ilić ističe da su porodice u kojima odrastaju pripadnici zet generacije često manje, sa jednim roditeljem. Zato oni uglavnom odrastaju sami, jer njihovi roditelji rade i svoje odsustvo kompenzuju kupovinom skupih igračaka i modernom tehnologijom. Ova deca se brže osamostaljuju a njihovo detinjstvo se skraćuje. Njihove igračke su mobilni telefoni i tableti i oni međusobno najbolje komuniciraju putem interneta. Oni su superiorni u informatičkim znanjima, jer sa kompjuterima komuniciraju bolje nego sa ljudima.
Sociolog Spomenka Đurić objašnjava da je zet generacija zapravo generacija razvijenog zapadnog sveta koja je vrlo vešta u korišćenju informatičkih tehnologija i usmerena na instant zadovoljstva i potrošnju. Institucija porodice za njih je manje važna nego u prethodnim generacijama, bilo zbog toga što je veliki broj njihovih roditelja razveden ili zato što su im virtuelni prijatelji važniji od porodičnog ručka.
– Njihovi roditelji, pripadnici iks generacije, još su na rukovodećim pozicijama u velikim firmama. Oni su navikli na radnička prava, radno vreme od–do i korisni su u tradicionalnim i konzervativnim industrijama. To su lekari, poreski savetnici, inženjeri i građevinci, kojima su važne titule i statusni simboli. Međutim, pripadnici zet generacije odbacuju tradicionalni način života, a njihov vrednosni sistem počiva na novcu i uspehu. Roditelje doživljavaju kao polugu za postizanje uspeha, a ako procene da su oni manje uspešni u društvu ili bez novca, prestaju da budu njihovi uzori – kaže naša sagovornica.
Pripadnici zet generacije najverovatnije se neće baviti zanimanjima kojima se bave njihovi roditelji. Istražujući koja će zanimanja biti najtraženija u idućih 20 godina, predstavnici britanske kompanije „Fast future” navode da će poslovi budućnosti biti vezani za razvoj medicine i za klimatske promene, a neizbežan sektor u kome će se razvijati nove struke jeste i virtuelni svet. Među najpopularnijim zanimanjima nalaziće se i velnes stručnjaci za starije osobe, specijaliste za manipulaciju klimom, svemirski piloti, genetski dizajneri, naučnici koji se bave nanomedicinom, socijalni radnici za društvene mreže i oni koji rade na razvoju vozila na alternativne izvore energije.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: TINEJDŽERI
Iz ugla jedne tinejdžerke: Second hand muškarac
Nakon četiri godine provedene u Budimpešti, vratila sam se u rodni grad. Nedostaje mi nekoliko ljudi, jedan neugledan kineski restoran sa fenomenalnom hranom i naravno, metro. Prva dva nedostajanja su...
Zašto tinejdžeri (ne) poštuju odrasle
Počeću citatom iz pisma koje sam dobila od Ivana (18 godina): Кako su mi dosadili svi ti ljudi koji traže poštovanje samo zato što su rođeni 20 ili 40 godina...
Nikada nisam htela da budem loše dete. Samo sam htela ljubavi i topline
Odrasla sam u primernoj porodici sa svim blagostanjem. Otac mi se upokojio, a majka je još uvek živa, da joj Bog da zdravlja i još dugo da poživi. Sećajući se...
Zablude zbog kojih možete pokvariti odnos sa svojim tinejdžerom
* Adolescencija je samo jedna od loših faza kroz koje treba proći. Možemo biti skloni zatvaranju očiju dok oluja ne prođe. Kao da nemamo nikakvu drugu mogućnost sem da trpimo...
Nema komentara.