Da li vaše dete koje vodi glavnu reč u kući i imate li osećaj da ste žrtva stalnog maltretiranja? Psiholog Šon Grover objašanjava koje tri vrste roditeljskog ponašanja su glavni krivci za ovakav odnos:
- Predaja
Ne treba biti baš svaku bitku, ali vaše popuštanje njihovom stalnom isprobavanju granica pretvara decu u siledžije koje zahtevaju da se svaki njihov zahtev ispuni. Nikada ne popuštajte dečijim zahtevima, jer tako nagrađujete agresivno ponašanje. Svaki put kada popustite pred dečjim maltretiranjem, šaljete im jednu poruku – nasilje deluje. Sledeći put kada vaša reakcija isfrustrira dete, ono će pribeći nasilju kako bi dobilo šta želi – jer ste ga naučili da ćete se predati ako bude dovoljno agresivno.
- Uzvraćanje
Kada vas deca maltretiraju, teško je odupreti se iskušenju i ne uzvratiti istom merom. Ako na njihovo agresivno ponašanje reagujete preoštrom kaznom, izvojevaćete pirovu pobedu. Postigli ste stanje u kome postoje pobednik i gubitnik, jedna strana je srećna a druga ne. Dete koje je stalno kažnjavano može postati prkosno i još agresivnije.
- Pregovaranje
Vaše dete ima napad besa, i vi pokušavate da ga razumete i stavite se u njegovu poziciju. Ubrzo, počinjete da mu dajete za pravo i spremni ste da se nagodite i delimično udovoljite njegovom zahtevu.
Međutim, zapitajte se da li je pametno popuštati i hoće li dete uopšte biti zadovoljno nagodbom ili će na pruženi prst zahtevati celu ruku?
Ako je dete agresivno u svojim zahtevima, zaboravite na kompromise. Sa siledžijama se ne pregovara, jer tako ulazite u sukob bez kraja i konca. Možda se niste predali i sasvim popustili, ali ste i u ovom slučaju nagradili nasilno ponašanje. Ohrabreno postignutim rezultatom, dete će i sledeći put postati agresivno kako bi izvojevalo neku nagodbu.
Štaviše, deca će početi da misle da se oko svega može pregovarati, pa ćete se vrlo brzo naći u situaciji da plaćate ćerki za nameštanje kreveta ili nagrađujete sina za urađen domaći zadatak.
Dobro ponašanje nikada ne sme biti predmet nagodbi, jer je lično postignuće već samo po sebi nagrada, i dete tako gradi zdravo samopouzdanje. U suprotnom će ostati nezrelo i zavisno od tuđih podsticaja.
Šta onda možete preduzeti u slučajevima maltretiranja?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.