U majušnom telu bebe, oko osme nedelje trudnoće, Y hromozomi počinju da se komešaju u ćelijama i počinje proizvodnja testoterona.
Đanin je trudna – u sedmoj nedelji trudnoće – i vrlo je uzbuđena. Ona to još ne zna, ali njena beba će biti dečak. Kažemo da će biti, jer fetus tako ne počinje! Možda vas iznenadi činjenica da sva mlada stvorenja započinju život kao žensko. Y hromozom koji pretvara bebu u dečaka je “dodatni” hromozom koji počinje da deluje u materici kako bi dečaku podario ekstra delove koji mu trebaju da bi bio dečak i da bi sprečio rast drugih delova. Muško je žensko sa dodatnim opcijama. Zato svako ima bradavice, iako svakome nisu potrebne.
Ciklus testosterona
U majušnom telu Đaninine bebe, oko osme nedelje trudnoće, Y hromozomi počinju da se komešaju u ćelijama i počinje proizvodnja testoterona. Kao poslednica tog novog hemijskog prisustva, beba počinje da biva više dečak, rastu joj testisi i penis i dešavaju se druge suptilnije promene u njenom mozgu i telu. Kada se oforme testisi (oni su potpuno razvijeni u petnaestoj nedelji) oni takođe počinju da proizvode dodatni testosteron, tako da beba progresivno postaje sve više muško.
Ukoliko je Đanin pod velikim stresom, njeno telo može da potisne testosteron u telu bebe Džejmi i on možda neće u potpunosti razviti penis i testise, tako da će biti nepotpuno razvijen prilikom rođenja. On će, međutim, to nadoknaditi u prvoj godini.
Nakon rođenja, Džejmi će imati isto toliko testosterona u svom krvotoku kao i dvanaestogodišnji dečak! Sav taj testosteron mu je bio potreban da stimuliše njegovo telo da razvije muške osobine do rođenja. Taj „mamurluk“ od testosterona će za posledicu imati da će on kao novorođenče povremeno imati erekcije.
Nekoliko meseci posle rođenja, nivo testosterona će opasti na jednu petinu nivoa prilikom rođenja i on će ostati prilično nizak tokom prvih godina. Mali dečaci i devojčice (siguran sam da se slažete) se ponašaju prilično slično.
U uzrastu od četiri godine, iz još nepoznatih razloga, dečaci dobiju navalu testosterona koji udvostruči njihov nivo krvi. U tom uzrastu, mali Džejmi može da postane mnogo zainteresovaniji za akciju, podvige, avanture i živahnu igru. Njegov otac može otkriti da je taj uzrast dobar jer Džejmi sada može da se igra igara loptom, mogu zajedno da rade u bašti i da uzajamno deluju na načine na koje to nije bilo moguće kada je on bio mali i bespomoćan.
U uzrastu od pet godina, nivo testosterona opada za polovinu, i mladi Džejmi se ponovo smiruje, taman na vreme za školu! Dovoljno testosterona je prisutno da bi on bio zainteresovan za aktivnost, avanturu i istraživanje, ali ne posebno za devojčice.
Negde između jedanaeste i trinaeste godine, nivo ponovo počinje naglo da raste. Konačno će se povećati za nekih 800 odsto u odnosu na nivo u prvim godinama posle rođenja.
Posledica toga je nagli rast i izduživanje ruku i nogu – u toj meri da njegov celi nervni sistem mora ponovo da se „premota“. (Za kompjuterske stručnjake, to je pomalo nalik instaliranju najnovije verzije „Vindousa“.) Kod oko 50 odsto dečaka, nivo testosterona je toliko visok da se deo pretvara u estrogen, te mogu iskusiti blago narastanje grudi i osetljivost. To nije razlog za brigu.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.