spot_img
spot_img

5 najčešćih roditeljskih grešaka zbog kojih su deca stalno bolesna

"Današnju decu treba očeličiti", kaže pedijatar dr Dejan Jonev i otkriva kojih su to najčešćih pet roditeljskih grešaka zbog kojih su deca često bolesna.

Preterivanje u održavanju higijene prostora

previse higijeneNe jurite svako zrnce prašine po kući

- Advertisement -

Preterivanje u održavanju higijene može da dovede do poremećaja bebinog imuniteta i da doprinose nastanku alergija, astme i ekcema. Naravno, održavanje higijene veoma je važno, ali to ne znači da čovek treba da živi u potpuno sterilnoj sredini. Savremena sredstva za higijenu doprinela su iskorenjivanju mnogih bolesti, ali ako se preteruje u upotrebi sredstava za čišćenje, sredina u kojoj dete živi postaje „okidač“ za nastanak imunoloških poremećaja.

„Iz prakse sam upoznat da mnogi roditleji greške prave upravo kada je higijena u pitanju. I tu nastaje problem, jer kako će deca da steknu imunitet ukoliko je sve oko njih sterilno. Tu se podrazumeva kada im padne nešto na pod ili kada neće decu da šalju u vrtić da ne bi bila stalno bolesna. Roditleji nikako da shvate da se na taj način stiče imunitet, jer ako se u vrtiću ne susretnu sa infekcijama, u školi će“, ističe dr Jonev.

Naime, svaki put kada dete dođe u kontakt sa bakterijom ili virusom, njegov imunološki sistem počne da proizvodi antitela koja će naredni put prepoznati „uljeza“ i obračunaće se sa njim. Međutim, da bi do toga došlo, bakterija mora da uđe u bebin organizam što u preterano čistoj i sterilisanoj sredini naprosto nije moguće.

spot_img
spot_img

Najnovije

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img