spot_img
spot_img

Evropski đaci imaju teškoće u čitanju i matematici

​Dramatičan pad poznavanja osnovnih veština bio je 2022. godine, a naučnici za to krive pandemiju korone i zatvaranje škola

Znanje matematike i sposobnost čitanja kod dece su značajno pogoršani u većini zemalja Evropske unije, što je ogroman rizik po to na koji način će buduća radna snaga upravljati ekonomijom EU, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske komisije (EK) o zapošljavanju. Nivo nedovoljnog uspeha kod učenika je porastao u proteklih 12 godina, a došlo je do dramatičnog pada poznavanja osnovnih veština u 2022. Eksperti za ovu pojavu krive pandemiju kovida 19, koja je zatvorila škole, pa su đaci bili prisiljeni da nastavu prate onlajn, navodi se u izveštaju, preneo je Tanjug pisanje „Politika”.

Evropska unija je trenutno daleko od svog cilja da svede stopu nedovoljnog uspeha kod učenika na 15 procenata do 2030. godine, dodaje se u pomenutom izveštaju. Kako se navodi, skoro svaki treći 15-godišnjak nema osnovno poznavanje matematike, a svaki četvrti nije stigao do minimuma sposobnosti čitanja i poznavanja nauka. Objavljeni podaci, smatraju eksperti, ukazuju na izuzetno loše rezultate koji predstavljaju pretnju po radnu produktivnost i konkurentnost.

- Advertisement -

Najgore rezultate u matematici postigli su učenici u Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji.

Siromašniji učenici širom EU postigli su u 2022. znatno lošije rezultate, pri čemu je skoro polovina njih imala nedovoljan uspeh iz matematike, što je znatno povećanje u odnosu na 2018, kada je taj procenat iznosio 38,2 odsto. Lošiji uspeh pogađa i imućniju decu, za šta je razlog u izveštaju pripisan, između ostalog, nedostatku kvalifikovanih nastavnika, što je pogoršano proteklih godina zbog pandemije kovida 19. Nekoliko vlada zemalja EU su preduzele mere protiv ovakve situacije, pa je Finska uvela veći broj obaveznih časova, a Holandija planira da školama koje žele da kod svojih učenika poprave poznavanje osnovnih veština da 500 evra po učeniku.

Skoro svaki treći 15-godišnjak nema osnovno poznavanje matematike, a svaki četvrti nije stigao do minimuma sposobnosti čitanja i poznavanja nauka.

Da matematika nije jedini problem evropskih srednjoškolaca, pokazalo je i nedavno istraživanje o holandskim drugacima koji imaju teškoće u čitanju.

Naime, istraživanje koje je preneo „NL Tajms”. pokazalo je da većina učenika u srednjoškolskom obrazovanju ima potrebne veštine pismenosti, ali na osnovnom i srednjem nivou, dok su njihovi rezultati u praksi izuzetno loši i otežavaju dalje školovanje.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img