Evolucija ljubljenja: Kako je nastao najstariji čin nežnosti

Ljudi se ljube, majmuni se ljube, pa čak i polarni medvedi, a sada su istraživači rekonstruisali evolutivno poreklo tog ljubavnog čina.

Njihova studija sugeriše da je poljubac „usta na usta“ evoluirao pre više od 21 milion godina i da je to verovatno bila navika zajedničkog pretka ljudi i drugih velikih majmuna.

Istraživanje takođe zaključuje da su se možda i neandertalci ljubili, a ne isključuju mogućnost da su poljupce razmenjivali ljudi i neandertalci.

- Advertisement -

Naučnici su proučavali poljubac jer on na neki način predstavlja evolutivnu misteriju, zato što nema očigledne koristi za preživljavanje ili razmnožavanje, a ipak je prisutan ne samo u mnogim ljudskim društvima, već i širom životinjskog carstva.

Istraživači su tako pronašli dokaze o ljubljenju kod više vrsta, među kojima su majmuni, lemuri, gepardi, žirafe i drugi, piše BBC.

„Neromantična“ definicija poljupca

Da bi uopšte mogli da uporede isti tip ponašanja među različitim vrstama, morali su da daju vrlo preciznu – i krajnje neromantičnu – definiciju „poljupca“.

U studiji objavljenoj u časopisu „Evolution and Human Behaviour“, poljubac je definisan kao „nenapadački, usmeren kontakt usta na usta uz određeno pomeranje usana ili usta i bez razmene hrane„.


Snežana Golić: Romeo i Julija — tragedija koju učimo kao ideal ljubavi


„Ljudi, šimpanze i bonobo majmuni se ljube“, objašnjava glavna autorka dr Matilda Brindl, evolucionarna biološkinja sa Univerziteta Oksford. Iz toga zaključuje da je „najverovatnije i njihov poslednji zajednički predak to radio“.

Foto: Canva

„Verujemo da je ljubljenje verovatno evoluiralo pre oko 21,5 miliona godina kod velikih majmuna“, dodala je ona.

- Advertisement -

U okviru ove studije naučnici su pronašli ponašanje koje odgovara njihovoj naučnoj definiciji ljubljenja i kod vukova, prerijskih pasa, polarnih medveda i čak kod albatrosa.

Fokusirali su se na primate, posebno na majmune i velike majmune,  kako bi izgradili evolutivnu sliku porekla ljudskog poljupca.

Studija je takođe zaključila da su se i neandertalci, naši najbliži drevni ljudski rođaci koji su izumrli pre oko 40.000 godina, takođe ljubili.

Jedno ranije istraživanje DNK-a pokazalo je i da su moderni ljudi i neandertalci delili jedan oralni mikrob.

„To znači da su morali razmenjivati pljuvačku stotinama hiljada godina nakon što su se dve vrste razdvojile“, objašnjava dr Brindl.


Crno-beli svet: Zašto su zebre, pande i pingvini baš tih boja


Iako je studija precizirala kada je ljubljenje evoluiralo, nije uspela da odgovori zašto.

- Advertisement -

Postoji više teorija: da je poljubac nastao iz ponašanja sličnog trebljenju vašaka kod naših predaka ili da predstavlja intiman način procene zdravlja i čak kompatibilnosti partnera.

Dr Brindl se nada da će ovo istraživanje otvoriti vrata za pronalaženje odgovora.

„Važno je da razumemo da je ovo ponašanje koje delimo sa svojim rođacima koji nisu ljudi. Treba da ga proučavamo, a ne da ga odbacujemo kao nešto blesavo samo zato što kod ljudi ima romantičnu konotaciju“, zaključila je naučnica.

Izvor: Euronews.rs

spot_img

Najnovije

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img