Geni imaju znatno veću ulogu u dužini života nego što se mislilo

Geni koje nasleđujete imaju veću ulogu u određivanju dužine života nego što se ranije smatralo, pokazuje nova studija.

Dosadašnja istraživanja zaključivala su da genetika ima udeo od šest do 33 odsto u tome koliko dugo čovek živi, ali novo istraživanje objavljeno u časopisu Sajens podiglo je taj procenat i do 55 odsto.

„Dužina života je nesumnjivo oblikovana mnogim faktorima, uključujući način života, gene i, što je važno, slučajnost. Uzmite, na primer, genetski identične organizme odgajane u sličnim uslovima koji umiru u različito vreme“, kaže Ben Šenhar, glavni autor studije sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu.

- Advertisement -

DA LI JE SVE U GENETICI? Kako dete nasleđuje visinu, težinu i rupice na obrazima?


„U našem radu pokušali smo da odredimo koliki deo varijacija među različitim ljudima može da se pripiše genetici. Naša studija je pokušala da razdvoji faktore dugovečnosti na genetiku i ‘sve ostalo’. To ‘sve ostalo’ čini oko 50 odsto ukupnog uticaja“, navodi Šenhar.

Istraživači su analizirali istorijske podatke iz studija na blizancima i utvrdili da faktori poput smrti izazvanih nasiljem, nesrećama i zaraznim bolestima nisu bili uzimani u obzir.

Uzrok smrti nije bio naveden, već samo starost u trenutku smrti. Tako, ako jedan blizanac umre u 90. godini prirodnom smrću, a drugi u 30. godini zbog zarazne bolesti, to može da ostavi pogrešan utisak o ulozi naslednih osobina u dužini života.

Istraživači su ponovo sproveli analizu, uzimajući u obzir činjenicu da se ranjivost na infekcije i padove povećava kako ljudi stare. Rezultati su i dalje pokazali da genetski sastav doprinosi oko 50 odsto očekivanog životnog veka.


Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici


„Broj do kog smo došli nije izvučen niotkuda“, rekao je Šenhar, koji se bavi istraživanjem fizike starenja, za En-Bi-Si njuz.

„Ako pogledate studije blizanaca o gotovo bilo čemu kod ljudi, dobijate tih 50 odsto. Ako pogledate naslednost uzrasta u kome nastupa menopauza, što je proces vezan za starenje, ona je takođe oko 50 odsto“, ističe Šenhar.

- Advertisement -

On je ukazao i na stogodišnjake.

„Ti ljudi ne dolaze jedva do stote. Ne, oni imaju zaštitne gene koji ih štite od štetnih posledica starenja“, zaključuje Šenhar.

Izvor: RTS.rs

spot_img

Najnovije

MALE GLUMICE, VELIKE TEME: Mjuzikl „Sela sam, pa šta” ponovo na novosadskoj sceni

Mjuzikl „Sela sam, pa šta” u izvođenju Muzičko-plesnog teatra „Iskrice” ponovo se vraća pred publiku 9. juna u Radničkom domu (Bulevar Mihajla Pupina 24, Novi Sad).

Održano NTC predavanje „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu

U okviru projekta „Vratimo decu prirodnom toku“ u Novom Sadu i Nišu uspešno je održano NTC predavanje za roditelje na temu „Vratimo decu prirodnom toku - da li mi to pogrešno spremamo decu za budućnost?“

Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja: Koje uvrede treba prećutati?

Zatvarati oči pred bilo kojim oblikom nasilja, svakako, nije rešenje ovog sveprisutnijeg problema.

Zašto dečaci često pokazuju emocije kroz ponašanje, a ne reči

Vremenom uče da su emocije nešto što treba kontrolisati ili sakriti, a ne razumeti. Ali emocije ne nestaju – one samo nađu drugi izlaz. Najčešće kroz ponašanje koje odraslima izgleda „problematično“.

Zabrana mobilnih u školi: Šta kažu roditelji, učenici, nastavnici?

Povodom Nacrta zakona o zabrani mobilnih telefona u školi udruženje Partneri Srbija organizuje onlajn debatu u kojoj će učestvovati učenici, nastavnici, stručnjaci...

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img