Deca su se žalila zbog kućnih poslova, pa su dobila još kućnih poslova

Od trenutka kada su moja deca krenula da pomažu u određenim poslovima po kući, to se svodilo uglavnom na ubeđivanje, prepucavanje i svađanje. Sve to vreme sam se pitala da li ja nešto pogrešno radim i kako mogu oko tih prostih, svakodnevnih stvari da pružaju takav otpor?

U početku sam bila fokusirana samo na osnovne obaveze kao što su lična higijena, njihove obaveze oko škole i njihova soba. I tu sam nailazila na otpor, odbijanje i bila primorana da držim mini predavanja oko važnosti takvih stvari.

U slučaju kada bih zatražila neku dodatnu pomoć kao što je recimo stavljanje veša u mašinu, rasklanjanje stola ili slaganje čistih čarapa – to je bilo ravno smaku smeta! Gospođica Cmizdrava bi uvek pitala: „Što baš ja?!“ a Gospodin Ogorčeni bi pitao: „Može li to neko drugi umesto mene?“

- Advertisement -

Pokušavala sam lepo da objasnim da smo svi mi, kao porodica, ipak jedna celina i da svako ima svoje dužnosti i prava i slične pridike koje keve drže, ali bilo je teško.

Njihova sebičnost i lenjost su me uvek izluđivali. Razmišljala sam da nije možda problem u tome, što sam im već godinama dodeljivala fiksne odgovornosti koje su isključivo fokusirane na njih pojedinačno, a ne na nas kao porodicu. Onda, kada bi ih pitala da urade neke stvari za našu porodicu, oni su, razumljivo, to tumačili kao prinudno smaranje i nešto što se njih ne tiče i što ih zamara.

Ispostavilo se da nisam ni znala da se stručnjaci slažu sa mnom. A slažu se. Nešto kasnije otkrila sam studiju Rona Libera, koja između ostalog tvrdi da deca „nisu ni blizu“ opterećena kao što se javnost uverava i da ne rade količinu poslova koju bi trebalo da rade. Liber tvrdi, da je velika greška kada njihove obaveze predstavljate kao nešto dodatno ili nešto što neki roditelji čak plaćaju novcem. Porodične obaveze su najnormalniji deo života i tako se prema njima treba i ophoditi i takvim ih predstaviti deci.

Ričard Rende, razvojni psiholog, ukazuje na trend smanjenja poslova i odgovornosti u domaćinstvu kao „zabrinjavajući“, s obzirom na to da poslovi iz detinjstva imaju jasan pozitivan uticaj na dete – od razvoja fine motorike pa sve do razvoja odgovornosti. Neobično je važno i to, Rende ističe, da su dugoročne studije pokazale „iznenađujući pozitivan faktor na mentalno zdravlje u odraslom dobu i profesionalni uspeh,“ kod dece koja su u detinjstvu imala zadate kućne poslove i odgovornosti.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img