Muzej detinjstva u galeriji Remont

Od 21. do 29. januara u galeriji "Remont" u Beogradu će biće izložen deo kolekcije Muzeja detinjstva.

Muzej detinjstva se sistematizovano stvara već jednu deceniju. Projekat Vladimira Perića, kome se potom pridružila i Milica Stojanov, od 2006. se razvija kao pasionirana kolekcionarska i umetnička praksa usmerena na predmete detinjstva, a kao „imaginarni muzej bez zidova“ 2016. ušao je u svoju desetogodišnjicu. Iako zamišljen kao još jedan desetogodišnji projekat nakon Perićeve prethodne dve desetogodišnje stvaralačke faze (Talent, Talent Factory), Muzej detinjstva bi i nakon predviđenog kraja, mogao biti nastavljen kao osoben koncept autorskog muzeja, unutar koga detinjstvo predstavlja kaleidoskopnu mapu tema i materijala i neiscrpan rudnik za istraživanje i stvaralaštvo.

Sakupljeni predmeti Muzeja detinjstva za nas su relevantni kao umetnički materijal koji nosi adekvatna estetska svojstva, ali i kao materijal koji je kroz svoj put od proizvodnje do odbačenosti, sažeo u sebi otvorenu slagalicu činjenica i bajki, na čijem prisustvu i odsustvu počiva pisanje i prepravljanje istorije. Ta slagalica je svakako zaturena u onoj pregradi pojedinca/društva iz koje se svesno ili ne, gradi i preispituje vlastiti identitet.

- Advertisement -

Biti u Muzeju detinjstva, i biti okružen stotinama iskorišćenih omota od čokolada, kantica od marmelada, sapuna i krema, knjiga, dečjih alata, albuma, sličica, hiljadama tuđih igračaka, fotografija i razglednica iz raznih epoha, podrazumeva istovremeno uzbuđenje, osećanje prenatrpanosti, frustracije, ali pre svega radosti što smo u prilici da sve te skrajnute priče otkrijemo, sačuvamo i u njima pronađemo delić vlastitih uspomena i emocija.

Obimnost kolekcije Muzeja detinjstva, njen stalan rast i usložnjavanje, primorali su nas na uvođenje sistematizacije, nalik podelama kakve se mogu naći u muzejskim institucionalnim zbirkama. Iako sa ambicijom da kroz kolekciju pružimo holistički pregled detinjstva – što je istinski istraživački poduhvat koji obuhvata analize detinjstva sa pozicija antroplogije, sociologije, etnografije, istorije, najpre nam je bilo važno da otvorimo police i fioke koje će ujediniti predmete iz različitih istorija, međusobno povezanih originalnim kontekstom ili našom interpretacijom, i da potom takav aranžman koristimo kao podsetnik prilikom potrage za predmetima, kao i prilikom razmišljanja o njihovoj sadašnjoj upotrebi.

Izložba“Muzej detinjstva“ biće otvorena Galeriji Remont (Maršala Birjuzova 7).

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img