spot_img
spot_img

Dete koje kasno leže ‒ po odrastanju biće teže

Odlazak na spavanje posle devet sati uveče udvostručuje mogućnost da će dete kasnije u životu imati problema sa prekomernom težinom.

Deca predškolskog uzrasta koja redovno odlaze na spavanje do osam sati uveče imaju manje šanse da postanu gojazna kao tinejdžeri, za razliku od vršnjaka koji ležu kasnije, pokazalo je novo istraživanje.

Odlazak na spavanje posle devet sati uveče udvostručuje mogućnost da će dete kasnije u životu imati problema sa prekomernom težinom.

- Advertisement -

Snom do zdravlja
Gojaznost je jedan od gorućih zdravstvenih problema 21. veka, a mnogi stručnjaci čak smatraju da je u pitanju epidemija svetskih razmera. Prekomerna težina u porastu je i kod dece. Predstavlja rizik za trajnu gojaznost, posebno ako nastane u prve tri godine života ili u pubertetu. Višak kilograma može da dovede do poremećaja masnoća u krvi, šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, srčanih oboljenja, smetnji u zglobovima i depresivnih kriza. Gojazni mladići češće imaju problema sa potencijom i sterilitetom, a devojke pate od poremećaja menstrualnog ciklusa. Gojaznost može da utiče i na nastanak tumora dojke.

Višak kilograma kod dece veliki je zdravstveni problem i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema najnovijim podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, 17 procenata (ukupno 12,7 miliona) američke dece i adolescenata jeste gojazno. 
 Naučnici Državnog univerziteta u Ohaju istraživali su kako navike spavanja u predškolskom uzrastu utiču na gojaznost u kasnijem životu.

„Predškolci“ koji redovno odlaze na spavanje do osam sati uveče imaju manje šanse da postanu gojazni kao tinejdžeri, za razliku od vršnjaka koji ležu kasnije. Odlazak na spavanje posle devet sati uveče moguće udvostručuje izglede da će dete kasnije u životu imati problema sa prekomernom težinom, zaključak je Sare Anderson, glavne autorke studije i profesorke epidemiologije na tom univerzitetu.

Tim stručnjaka sa Andersonovom na čelu fokusirao se na vreme odlaska na spavanje jer ono ima veći uticaj na dužinu trajanja sna nego što ima vreme buđenja, nad kojim roditelji imaju manju kontrolu. Skoro hiljadu zdravih beba rođenih 1991. godine u deset različitih mesta u SAD bilo je uključeno u studiju o ranoj brizi o deci i razvoju mladih. Istraživači su podelili vreme odlaska na spavanje predškolaca u tri kategorije: u osam sati uveče ili ranije; između osam i devet časova ; posle devet uveče. Po drugoj kategoriji (odlazak na spavanje između osam i devet sati uveče) rukovodilo se pedeset procenata dece ‒ učesnika u istraživanju, dok je po 25% ispitanika odlazilo na počinak u skladu sa prvom i trećom kategorijom. Deca su imala oko četiri i po godine kad su njihove majke izvestile o tipičnom vremenu kada radnim danima odlaze na spavanje. 

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img