Laganje kod odraslih nije društveno prihvatljivo, dok kod dece vrede drugačija pravila.
Deca znaju da ispale razne sulude priče od kojih često nijedna nema baš nikakve veze s istinom. Poznato?
Ako imate dete starije od dvije godine, to je to.
Kad nekoga tresnu, to će oštro demantovati, čak i ako ste vi sve vreme gledali šta rade. Ako stanete da ih nagovarate da odu da piške, svađaće se s vama i uveravati vas da im nije hitno, dok će vas samouvereno gledati u oči, a niz noge će im se cediti. A tek kad krenu u društvo, pa se iz vrtića vrate sa svakakvim pričama o vaspitačicama koje su ih tukle, dinosaurusima koje su jeli za užinu – e tada se mame već polako počinju da se brinu pretvara li se njihovo malo slatko dete u velikog okorelog lažova.
Pa da vas to više ne bi brinulo, evo šta stručnjaci kažu šta vam je činiti u trenutku kad dete (opet) uhvatite u laži:
1. Budite ponosni
Hoće li vam pomoći informacija da doslovno sva deca lažu, počevši već od druge godine života? Sad kad to znate, neće vam biti čudno da šestogodišnjaci, recimo, svakih sat vremena nešto slažu.
To nisu grozne laži, više iskrivljavanje i dodavanje istini, što je u stvari odličan znak da su deca inteligentna i kreativna. Zato, kad vam vaše dete sledeći put kaže da ono nije krivo za nered u sobi, iako u njoj nije boravio niko osim njih, nemojte im govoriti da se stide zbog laganja. Budite ponosni na njih, a ako je dete, za vaš pojam, turbo premlado da bi lagalo, zbog toga budite još srećniji. Dok roditelji pokušavaju od deteta naprave poštenjačinu već u najranijem dobi, struka je dokazala da su mali lažljivci u velikoj prednosti, jer su zbog svog “kreativnog izvrtanja istine i opravdavanja”, društveno prilagođeniji i veštiji.
2. Razmotrite razloge
Gledajući razvojno, mala deca teško odvajaju maštu od stvarnosti pa su njihove izmišljotine u skladu s njihovim uzrastom, a kad vam kažu da su uradili nešto veliko, na primjer da su se popeli na vrh nečega, znajte da to čak i nije toliko velika laž, jer su stručnjaci došli do zaključka kako deca s takvim lažima pripremaju sebe na spomenute izazove. Dakle, kad vaše dete kaže da je učinilo nešto što je nemoguće, nemojte na to kolutati očima i objašnjavati da je tako nešto nemoguće, zato što je ta izjava zapravo znak njihove želje da nešto slično zaista i urade. “Deca tako vizualizuju svoje ciljeve, a takve projekcije mogu ih samo podstaknuti da skupe hrabrost i učine to što su već rekli da su savladali”, naglasila je Dženet Lenzburi, majka i učiteljica koja je svoj život posvetila vaspitavanju.
3. Ostanite pozitivni
U određenim situacijama otkrivanje istine neophodno je za njihovu sigurnost (ako ne znate je li progutalo Lego kockicu ili se samo pretvara da jeste), i tad ih nemojte optužiti da su lagali. Radije im recite da se nećete ljutiti ako su lagali, recite da samo pokušavate bolje da shvatite šta se dogodilo ili im dajte do znanja da ćete biti jako ponosni na njih ako vam sve, baš sve kažu tačno onako kako se dogodilo.
4. Pokažite empatiju
Kada dete laže jer se boji vaše reakcije, Lenzburi savetuje da “stvorite sigurnost s neosetljivim odgovorima poput: čula sam da si rekao da nisi udario svog brata, ali meni se čini da ga je neko ipak udario. Hoćeš li molim te sledeći put reći da ti toliko smeta, pa da dođem ja i zaštitim tvoju i njegovu sigurnost?”
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.