Zaključna ocena ne mora da se utvrdi, najnoviji je stav Ministarstva prosvete?

Zaključna ocena ne mora da se utvrdi, najnoviji je stav Ministarstva prosvete?

Zaključna ocena na kraju prvog polugodišta ne mora da se utvrdi, najnoviji je stav Ministarstva prosvete, iako su pre samo desetak dana školama prosleđena uputstva u kojima je napisano suprotno.

U više škola našem listu je juče rečeno da nisu dobili obaveštenje da ne moraju da izvedu zaključne ocene za kraj prvog polugodišta.

- Advertisement -

Napominju da takva mogućnost postoji jedino ukoliko učenik nema nijednu ocenu od početka polugodišta i u tom slučaju će on ostati neocenjen.

Iz Ministarstva prosvete nisu odgovorili na pitanje Danasa na osnovu čega su došli do stava da se ocene ne moraju zaključiti na kraju prvog polugodišta, kada i Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Pravilnik o ocenjivanju u osnovnom obrazovanju jasno propisuju da se zaključna ocena izvodi na kraju prvog i drugog polugodišta.

Umesto toga, našoj redakciji su poslali identičan odgovor koji su prethodno uputili drugom dnevnom listu (što je i bio povod za naše pitanje), a u kome iznose novo tumačenje člana Pravilnika o ocenjivanju koji se tiče broja potrebnih ocena za zaključivanje.

Ovaj član je, podsetimo, izmenjen prošle školske godine, jer zbog prelaska škola na nastavu na daljinu učenici nisu mogli da budu ocenjeni dovoljan broj puta da bi se izvela zaključna ocena.

„Članom 5 stav 2 Pravilnika o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju propisano je da učeniku koji nije ocenjen najmanje četiri puta iz obaveznog predmeta i izbornog programa drugi strani jezik u toku polugodišta, odnosno najmanje dva puta u toku polugodišta, ukoliko je nedeljni fond obaveznog predmeta, izbornog programa i aktivnosti jedan čas, ne može da se utvrdi zaključna ocena, izuzev u slučaju kada zbog ugroženosti bezbednosti i zdravlja učenika i zaposlenih nije moguće oceniti učenika potreban broj puta. Navedena odredba Pravilnika je na snazi i primenjuje se. To nužno ne znači da ocena mora da se utvrdi, jer Pravilnik kaže može da se utvrdi“, navodi se u odgovoru Ministarstva listu Danas.

Međutim, isti pravilnik na koji se pozivaju u članu 7 propisuje da se „zaključna ocena iz obaveznog predmeta, izbornog programa i aktivnosti utvrđuje na kraju prvog i drugog polugodišta, na osnovu svih pojedinačnih ocena koje su unete u dnevnik od početka školske godine, a u skladu sa zakonom“.

- Advertisement -

Sekretari škola sa kojima smo juče razgovarali takođe ukazuju da se po važećim propisima zaključna ocena na kraju prvog polugodišta mora izvesti, ali su i sami zbunjeni tumačenjem Ministarstva.

Tim pre što takvo obaveštenje škole nisu dobile.

Naši sagovornici nagađaju da je novo tumačenje prosvetne vlasti njihov pokušaj da odgovore na primedbe nastavnika da zbog skraćivanja prvog polugodišta nemaju dovoljno elemenata da svima zaključe ocene, te da su primorani da to čine i ako su đaci od septembra dobili samo po jednu ocenu u dnevnik.

A ono čime se obrazovne ustanove rukovode su pomenuta uputstva za organizaciju rada od 27. novembra, koja su upućena posle odluke o prelasku na onlajn rad učenika viših razreda osnovne škole i srednjih škola. U njima dileme nema.

U odgovoru našem listu iz Ministarstva su citirali deo iz ovog uputstva za osnovne škole u kome, između ostalog, piše da će „ocene koje su učenici dobili u toku neposrednog obrazovno-vaspitnog rada od početka ove školske godine i podaci o napredovanju učenika i ocene koje će učenicima biti date u periodu do završetka prvog polugodišta omogućiti izvođenje zaključne ocene“.

Takođe je navedeno da je „pri izvođenju zaključne ocene za kraj prvog polugodišta, potrebno uzeti u obzir sve ocene, kako tokom nastave po izabranom modelu, tako i tokom nastave na daljinu. Ukoliko učenik nema broj ocena potrebnih za utvrđivanje zaključne ocene, iz opravdanih razloga (bolest, izolacija i drugo) može da bude neocenjen.

- Advertisement -

Ovom učeniku neće biti utvrđen opšti uspeh na kraju prvog polugodišta“, naveli su iz Ministarstva.

Izvor: Danas

 

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img