Porazne statistike: Ovog januara 600 beba manje

U januaru je rođeno 600 beba manje nego u januaru prošle godine, a upravo su to „karantinske” bebe koje su začete u aprilu prošle godine, što predstavlja pad od 11,7 procenata.

Sve nade demografa da će zabrana kretanja i život u kućnom karantinu, uvedenom zbog pandemije virusa korona u martu i aprilu prošle godine, dovesti do bebi-buma srušene su najnovijim podacima o vitalnoj statistici Republičkog zavoda za statistiku. U januaru je rođeno 600 beba manje nego u januaru prošle godine, a upravo su to „karantinske” bebe koje su začete u aprilu prošle godine, što predstavlja pad od 11,7 procenata. Nemilosrdna statistika RZS svedoči da je u januaru gotovo duplo više umrlih (10.417) nego rođenih (4.550) osoba, a broj preminulih je veći za 1.711 osoba u odnosu na januar 2020. godine, što znači porast od čak 20 odsto. S obzirom na to da zvanični podaci Ministarstva zdravlja Srbije govore da je u januaru 775 osoba u Srbiji umrlo od posledica virusa korona, neophodno je objašnjenje kako da se tumači više od oko hiljadu preminulih u januaru u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Brojke naše nacionalne statističke ustanove svedoče da su u januaru rode najmanje sletale u regionu Šumadije i Zapadne Srbije, u kome su rođene 272 bebe manje nego u januaru prošle godine. U regionu Vojvodine rođeno je 200 beba manje nego u istom mesecu 2020, a u Beogradskom regionu na svet je došlo 136 novorođenčadi manje, iako u prestonici živi četvrtina Srbije. Veoma blag porast novorođenih beba zabeležen je samo u regionu Južne i Istočne Srbije, u kome je u januaru rođeno šest beba više nego u prvom mesecu 2020. godine.

- Advertisement -

Ako je suditi prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najveći broj umrlih u januaru beleži region Šumadije i Zapadne Srbije, u kome je preminula trećina više osoba nego u istom mesecu prošle godine. U Beogradskom regionu je umrlo dvadeset odsto više osoba nego u januaru prošle godine, u Vojvodini je zabeležen porast od 12 odsto više preminulih, a u regionu Istočne i Južne Srbije u januaru je umrlo 11,5 procenata više ljudi nego u istom mesecu prošle godine.

U Srbiji je, podsećanja radi, tokom protekle godine umrlo čak 14.000 ljudi više nego 2019, a najveći porast broja umrlih beleži se u poslednjem mesecu 2020. godine – u decembru 2020. umrlo je čak 8.518 ljudi više nego u decembru 2019, što predstavlja porast od 97 odsto. U novembru je broj mrtvih bio za trećinu veći nego u jedanaestom mesecu 2019. godine, a ovaj dramatičan porast broja umrlih može se dovesti u direktnu vezu s pandemijom virusa korona u Srbiji. Kada se saberu svi podaci, dolazi se do zaključka da je 2020. godine bio najveći negativni prirodni priraštaj u poslednjih sto godina – čak 53.300 ljudi više je umrlo nego što se rodilo. Takve stope nisu zabeležene ni u Prvom, ni u Drugom svetskom ratu, a najviše umrlih statistika beleži u regionu Beograda i Zapadne Srbije.

Pandemija virusa korona dramatično menja vitalnu statistiku u velikom broju zemalja sveta – američki epidemiolozi su pre nekoliko dana upozorili da je u proteklih godinu dana čak pola miliona ljudi umrlo od posledica kovida 19 – više ljudi je stradalo od korone nego od metaka u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao i u Vijetnamskom ratu. To znači da je „nestala” jedna država veličine Atlante, objašnjavaju demografi i podsećaju da je najviše ljudi umrlo u „trećem talasu” pandemije, odnosno u vreme božićnih i novogodišnjih praznika. Na vrhu liste od deset zemalja s najvećim brojem žrtava virusa korona nalaze se Brazil sa 247.000 osoba i Meksiko, u kome je umrlo 180.000 ljudi. Slede Indija (156.000), Velika Britanija (121.000), Italija (95.000), Francuska (84.000), Rusija (82.000), Nemačka (68.000) i Španija sa 67.000 žrtava. Zvanični podaci Ministarstva zdravlja Srbije svedoče da je od početka pandemije u našoj zemlji umrlo 4.400 ljudi od posledica kovida 19.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Šta nam se dešava fizički, a šta mentalno: Zašto je jesen IZAZOVNO godišnje doba

Kad vreme počne da se menja dolazi i do promene životne energije, ovo su dani duboke introspekcije i vreme za odmor

Treba li učiti dete da uzvrati udarac?

"Ako te neko udari - vrati mu!" - da li je to zaista dobar savet koji možete dati detetu?

Deca, internet i jezik online komunikacije – upoznajte internet sleng

Centar za nestalu i zlostavljanu decu objavio je detaljan rečnik internet slengova, sa objašnjenjima termina koje deca i mladi najčešće koriste.

10 pitanja koja možete da postavite detetu za dublji i topliji razgovor

U svakodnevnoj žurbi, često razgovaramo s decom o obavezama — da li su jeli, obukli se, oprali zube, uradili domaći... Ali prava čar komunikacije s detetom krije se u pitanjima koja pokreću njihova osećanja, misli i maštu.

Roditelji uznemireni: Seks, droga i nasilje na Pinkovom dečjem kanalu

Na televiziji Pink Kids čiji je program namenjen isključivo deci prikazan je animirani film „Free Jimmy“ čiji sadržaj nikako nije prikladan za prikazivanje najmlađima jer sadrži scene eksplicitnog seksa i nasilja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img